1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zločini u Buči: zaprepaštenost i gnjev

4. travnja 2022

Nakon slika masakra u Buči javnost i politika u Njemačkoj su zgroženi, sve češće se govori o ratnom zločinu za koji se optužuje ruske vojnike. Ukrajinski predsjednik poziva Angelu Merkel da posjeti Buču.

https://p.dw.com/p/49Pto
Masovna grobnica u Buči
Masovna grobnica u BučiFoto: Rodrigo Abd/AP Photo/picture alliance

Njemački kancelar Olaf Scholz osudio je „zločine ruskih oružanih snaga" u kijevskom predgrađu Buči, a rekao je i da se tu radi o ratnim zločinima. Prema ukrajinskim navodima u okolici Kijeva je nakon povlačenja ruskih vojnika otkriveno više od 400 civilnih žrtava. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govori o „genocidu".

Scholz je rekao da se „moraju dosljedno istražiti ​​ovi zločini koje je počinila ruska vojska" te zatražio „da se međunarodnim organizacijama kao što je Međunarodni Crveni križ omogući pristup ovim područjima kako bi neovisno dokumentirati zločine." Također je pozvao Moskvu da „konačno pristane na prekid vatre i prestane s borbama. To je užasan, besmislen i neopravdan rat koji uzrokuje mnogo patnje i nikome ne koristi."

Scholz je najavio i nove sankcije „o kojima će saveznici odlučiti u idućim danima", te dodao: „Putin i njegove pristaše osjetit će posljedice." Scholz je istovremeno rekao da će „Njemačka nastaviti isporučivati ​​oružje Ukrajini kako bi se mogla braniti od Rusije."

Njemačka nastavlja uvoziti ruski plin

Još nije odlučeno koje će nove sankcije biti uvedene, no u Njemačkoj se ponovno raspravlja o pitanju opskrbe energentima iz Rusije. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) poziva na pooštravanje sankcija Rusiji, ali i dalje odbacuje mogućnost obustave uvoza ruske nafte i plina. On je to jasno ponovio u jednom televizijskom intervjuu u nedjelju navečer (3.4.) obrazlažući taj stav vrlo ozbiljnim negativnim posljedicama koje bi zabrana uvoza ruskih energenata imala za njemačko gospodarstvo. Slijedimo strategiju osamostaljenja od ruskog plina, ugljena i nafte, samo ne odmah, rekao je političar iz stranke Zelenih.

Tijelo mrtvog civila na cesti
Deseci mrtvih civila nađeni su po ulicamaFoto: Mykhaylo Palinchak/ZUMA Press/dpa/picture alliance

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht (SPD) ranije je na televiziji izjavila da nakon događaja u Buči i pitanje opskrbe energentima mora biti tema razgovora o daljnjim sankcijama.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također je najavila strože sankcije Moskvi i daljnju pomoć ukrajinskoj vojsci. Slike „nesputanog nasilja" iz Buče nakon povlačenja ruskih trupa su „nepodnošljive", napisala je Baerbock na Twitteru i odgovorni za ove ratne zločine moraju biti izvedeni pred sud.

Oglasio se i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier koji je izjavio da su „ratni zločini koje je počinila Rusija vidljivi cijelom svijetu". Slike iz Buče su duboko šokantne. „Ukrajinski predstavnici imaju puno pravo optuživati ​​Rusiju i zahtijevati solidarnost i podršku od svojih prijatelja i partnera", smatra Steinmeier koji se nedavno i sam našao na udaru kritike ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj zbog svoje politike prema Rusiji dok je bio ministar vanjskih poslova.

„Srebrenica 21. stoljeća"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je optužio Rusiju za genocid u Ukrajini. „Da, svakako, ovo je genocid", rekao je Zelenski na američkoj televiziji CBS. „Radi se o pokušaju uništenja nacije i njezinih ljudi." Građani Ukrajine nisu se htjeli pokoriti politici Ruske Federacije i "zato nas uništavaju i istrebljuju.”

S tom se ocjenom slaže i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko: „Ono što se dogodilo u Buči i drugim predgrađima Kijeva može se opisati samo kao genocid", rekao je on za njemački tabloid Bild. Radi se o okrutnim ratnim zločinima za koje je odgovoran ruski predsjednik Vladimir Putin.

Savjetnik Zelenskog, Aleksij Arestovič, usporedio je lokacije u predgrađu Kijeva s „horor filmom”. Nekim žrtvama je pucano u glavu i svezane su im ruke, a na nekim su tijelima vidljivi tragovi mučenja. Optužio je ruske vojnike da su silovali žene i pokušali spaliti njihova tijela.

Drugi predsjednikov savjetnik, Mihajlo Podoljak, čak govori o „Srebrenici 21. stoljeća".

U tom se kontekstu može čitati i zahtjev potpredsjednice Europskog parlamenta Nicole Beer da se formira „Specijalni sud za ratne zločine počinjene u Ukrajini, slično kao u jugoslavenskim ratovima". „Za sve nas je neshvatljiva monstruoznost ovih djela", izjavila je političarka iz njemačke Liberalne stranke (FDP) televiziji Bild-TV. “Ovo su najteži zločini protiv čovječnosti, to su ratni zločini", smatra Beer.

Satelitska snimka mjesta masovne grobnice u Buči
Satelitska snimka mjesta masovne grobnice u BučiFoto: Maxar Technologies via REUTERS

Moskva odbacuje optužbe

Sve ove optužbe službena Moskva odbacuje tvrdeći da se radi o lažnim i namještenim slikama ukrajinske strane, te da su se ruske snage iz Buče povukle još u srijedu.

Rusija planira u ponedjeljak (4.4.) sazvati sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog navoda o ratnim zločinima u Buči. Piše to na platformi Telegrama predstavnik Rusije u UN-u Dmitrij Polanski. Na sastanku bi se trebalo razgovarati o „provokaciji ukrajinskih radikala".

Ured UN-a za ljudska prava u Ženevi rekao je da još ne može komentirati uzroke i okolnosti. „Ali ono što je dosad poznato jasno postavlja ozbiljna i zabrinjavajuća pitanja o mogućim ratnim zločinima i teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava", priopćio je ured. Glavni tajnik UN-a António Guterres bio je „duboko šokiran" „slikama civila ubijenih u Buči" i pozvao je na „neovisnu istragu".

Zelenski poziva Merkel u Buču

Ukrajinski predsjednik Zelenski je pozvao bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel i ranijeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da posjete Buču. Tamo bi oni mogli vidjeti rezultat svoje propale politike prema Rusiji posljednjih godina, rekao je Zelenski u video-poruci u nedjelju navečer.

2008. su zemlje NATO-a, uključujući Njemačku, obećale Ukrajini članstvo, ali su potom odustale iz obzira prema Rusiji. Merkel je bila kancelarka od 2005. do 2021. godine.

Nasilje u Njemačkoj vezano uz rat

Od početka ruskog agresorskog rata u Ukrajini ljudi iz obiju zemalja postali su žrtve u Njemačkoj u više od 400 slučajeva. Od 308 proturuskih zločina, 15 su bili činovi nasilja, kako je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser izjavila za Neue Osnabrücker Zeitung. Po njezinim riječima, Ukrajinci su također sve češće napadnuti: registrirano je 109 protuukrajinskih zločina, od čega 13 nasilnih zločina. Spektar se kreće od prvenstveno oštećenja imovine do uvreda i prijetnji tjelesnim ozljedama.

Faeser je rekla da policija jednako štiti sve građane u zemlji. „Ovaj sukob ne smije se prenositi u naše društvo. Uvijek podsjećamo da je ovo Putinov zločinački agresivni rat, to nije rat ljudi ruskih korijena koji žive u Njemačkoj."

za (dpa, rtr, afp,ard,dw)