Matvejević: "Najveći patrioti su i najviše opljačkali domovinu"

Večer posvećena Matvejeviću u kazalištu Châtelet u centru Pariza (25.11.) bila je dio ciklusa "Europska kulturna sezona", niza manifestacija koje je organizirala Francuska kao zemlja koja predsjedava Europskom unijom.Otkad je prije 16 godina objavio "Mediteranski brevijar" Matvejević se kontinuirano bavi "geopoetskim pitanjima" europskog kontinenta, rekao je Jacques Munier, urednik revije "France Culture". Obraćajući se publici koju su sačinjavali kako Parižani, tako i građani iz zemalja bivše Jugoslavije koji žive u Francuskoj, Matvejević je rekao da su sve pojave i pojmovi o kojima je pisao više od trideset godina doživjeli duboke promjene, a neki čak i nestali. Poslije pada Berlinskog zida nestala je i istočna Europa u onom značenju u kojem je postojala u našoj svijesti, smatra on.

Duga i bolna tranzicija

Poslije predavanja za parišku publiku u razgovoru za Deutsche Welle Matvejević se osvrnuo na situaciju u zemljama nastalima raspadom bivše Jugoslavije i odnosom Europe prema njima.

"Nitko nije mogao zamisliti da će tranzicija biti tako duga i tako teška, da će biti toliko pronevjere, toliko krađe narodnih dobara u tim tranzicijama gdje se kolektivna imovina pretvarala u privatnu. Najveći patrioti, oni koji su najviše patriotizma tobože pokazivali, oni su i najviše opljačkali domovinu", kaže poznati i priznati publicist. On smatra da Europa umjesto demokracije stvara na mnogim prostorima nešto što zove demokratura, hibrid demokracije i diktature. "Šta se dogodilo posljednjih mjeseci u Zagrebu - ta ubojstva, promjene policijskih šefova kao da to samo po sebi može promijeniti stvar... Sarajevo je zgaženo i još uvijek ne izlazi iz te situacije. Moj rodni grad Mostar je podijeljen", upućuje Matvejević i tvrdi da će nas te podjele koje se nastavljaju, ulazak kapitalizma i neoliberalizma u jednu duboku krizu, sigurno oštetiti i onemogućiti razvijanje širokih relacija koje bi nam mogle biti od pomoći.

"Tko zna da je 'Brevijar' preveden na 21 jezik?"

Autor "Mediteranskog brevijara" posvetio je veliku pažnju i ideji Mediteranske unije koja je također, smatra on, ugrožena svjetskom gospodarskom krizom. Njegov "Mediteranski brevijar" je preveden na 21 jezik. Na tu činjenicu autor se osvrće s određenom gorčinom: "Tko zna u Jugoslaviji da je 'Brevijar' izišao na 21 jeziku, među kojima je i arapski, i hebrejski i japanski? Da sam ja od onih koji maše barjakom, onda bi se divili: evo kako je jedan dobar nacionalist preveden na 21 jezik".