Izgubljeno vrijeme? - prvih godinu dana Rumunjske u EU

Dok kvalificirani radnici zarađuju skoro duplo više u odnosu na prošlu godinu, sve je više gubitnika u redovima nisko kvalificiranih koji su osuđeni na „minimalac“ od 130 eura. I reforma pravosuđa stagnira zbog čega je Evropska komisija već češće opominjala Bukurešt. Sada prijeti i financijskim konzekvencijama.

80 posto rumunjskih građana vjeruje i dalje da se bez korupcije ne može ni u privatnom ni u javnom sektoru. Prečesto ljudi, naime, moraju plaćati stvari koje bi trebale biti besplatne. U to spada i posjet liječniku. I obrazovni sustav ima velikih rupa. Učitelji su i dalje premalo plaćeni.

Zbog svega toga emocije građana su, kada je riječ o članstvu Rumunjske u Evropskoj uniji, podijeljene. Neki su zadovoljni promjenama na bolje na području viznog režima, ali mnogi kukaju da se puno radi a malo plaća i misle kako bi najbolje bilo da ih Bruxelles ostavi na miru.

Mnogi su razočarani

Godinu dana nakon ulaska u Evropsku uniju, Rumunji su, nezadovoljni aktualnom situacijom, no i dalje se nadaju boljoj budućnosti. Prema najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja svaki treći ispitanik vjeruje da će za pet godina živjeti bolje ili puno bolje. Svaki sedmi pak vjeruje da će se uvjeti života pogoršati. Sociolog Cristian Parvalescu ukazuje na dvije perspektive:

„To je pitanje točke gledišta. Ako gledamo cijelu stvar u odnosu na EU, Rumunji su optimistični. No, ako gledamo samo razvoj u Rumunjskoj, ljudi su prije pesimistični. To ima veze s unutarnjopolitičkim tenzijama između predsjednika, vlade i premijera. I učestali referendumi su očito umorili građane i stvorili u njima otpor protiv političkih zbivanja.“

A taj pesimizam mogao bi se, smatra Parvalescu, odraziti i na odnos prema Evropskoj uniji, jer Rumunji EU još uvijek shvaćaju kao instituciju koja može utjecati na postupke rumunjskih političara.

Nezainteresiranost za politiku

Potraju li aktualni sukobi i političke napetosti u Rumunjskoj, sve manje će se Rumunja aktivno uključivati u politički život. Na to ukazuje i broj građana koji su izašli na nedavne izbore za evropski parlament održane 25. novembra. Na njih nije izašao niti svaki treći građanin s pravom glasa. Ovako to komentira sociolog Cristian Parvalescu:

„Ti izbori su bili poseban slučaj jer je istovremeno održan i jedan referendum. I on je pridonio gubitku motivacije kod velikog broja Rumunja.“

Posljednji barometar raspoloženja u zemlji pokazuje da više od dvije trećine rumunjskih građana misli kako nije dovoljno kompetentno za sudjelovanje u političkom životu zemlje. Još šokantnije je da 80 posto ispitanika misli kako obični građani ne mogu utjecati na politički sustav. Zbog toga se rumunjski građani doduše socijalno angažiraju ali se drže podalje od politike.

Da, dakle rezimiramo: loše stanje zdravstva i školstva, nesposobnost dobavljanja i pametnog korištenja novca iz blagajne Evropske unije, korumpirano pravosuđe, političari koji gledaju samo na vlastite interese i ignoriraju preporuke međunarodnih institucija – sve to baca tamnu sjenu na članstvo Rumunjske u Evropskoj uniji i koči njezinu integraciju u europsku obitelj. No, nakon 45 godina komunizma, Rumunjska, ne gubi nadu u bolju, prozapadno orijentiranu budućnost.