1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Koliko dugo treba dojiti bebu?

16. januar 2011.

Dužina dojenja je jedno od najvažnijih pitanja za novorođenčad. Špigel piše da Svetska zdravstvena organizacija preporučuje vremenski period od šest meseci dojenja. Pobunili su se britanski naučnici i zbunili majke.

https://p.dw.com/p/QshR
U Nemačkoj 90 odsto prvorotkinja zanima koliko treba da doje bebu.Foto: AP

Koliko dugo treba da dojim dete? Trudnice koje ne žele da hrane dete flašicom i mlečnim prahom, uvek se nađu pred istim pitanjem.

Svako ko to pitanje postavi Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, dobija preporuku da bebe treba isključivo dojiti šest meseci bez drugih dodataka poput kašica ili mleka u prahu. To je najbolje za novorođenčad, smanjuje rizik od infekcije i probleme u razvoju. Ovu preporuku prihvata 65 odsto evropskih zemalja.

Britanski naučnici sada su doveli u pitanje tu preporuku. U „British Medical Journal“ su Meri Fjutrel sa Univerziteta u Londonu i njene kolege objavili rezultate istraživanja koja pokazuju da dosadašnji dokazi za ovu preporuku nisu dovoljni. Došlo je vreme da se preispita važeća preporuka kada je u pitanju dojenje, pišu pedijatri.

Afrika Stillen Frau Baby
U nerazvijenim zemljama se i dalje preporučuje dugo dojenje novorođenčadiFoto: picture-alliance / dpa

Preispitivanje preporuke o dojenju

Naučnici preporučuju da se u industrijski razvijenim zemljama, bebama već od četvrtog meseca, pored majčinog mleka daju i druge namirnice. Ovaj tim naučnika analizirao je nekoliko aktuelnih studija na ovu temu i došao do zaključka da deca koja su duže dojenja češće pate od alergija i nedostatka gvožđa. Još jedan argument autora glasi da ranije dodavanje određenih namirnica i samim tim, upoznavanje novih ukusa bolje priprema decu na hranu.

Samo u malobrojnim zemljama ne postoji alternativa dojenju. Za manje razvijene zemlje ova preporuka nije važeća, pišu naučnici. U tim zemljama ishrana majčinim mlekom predstavlja istovremeno i najbolju meru opreza kada je u pitanju zaraza od nečiste vode i hrane.

Preporuka Svetske zdravstvene organizacije se uglavnom bazira na istraživanjima iz 2000. godine koja su sistematski ocenjena. Pre toga je slično istraživanje pokrenuto u Nemačkoj od strane ministarstva zdravlja. U vremenskom periodu od godinu dana ispitano je 1700 žena u 177 različitih klinika .

Rezultat ovog istraživanja pokazao je da u bolnicama 91 odsto porodilja počne da doji svoje bebe. Kada ih otpuste iz klinike, a to je u proseku 5 dana posle porođaja, 86 odsto majki nastavi da doji dete. Istraživanje je sprovedeno između 1997. i 1998. godine. Međutim, u istraživanju nije ispitano koliko dugo majke hrane decu isključivo dojenjem.

Sve kasnije uvođenje dodatne ishrane

Flash-Galerie Welternährung
Različita mišljenja oko dodatne ishrane bebaFoto: AP

Ipak, od svih majki, koje su počele da doje posle porođaja, tek polovina je dospela do vremenskog perioda od 4 meseca. Ostatak žena je svoje bebe hranio svojim mlekom, ali i drugim tečnostima ili hranom za novorođene bebe. Posle 4 meseca je tek 33 odsto beba hranjeno isključivo majčinim mlekom, posle šest meseci to je činilo tek 10 odsto majki.

U Velikoj Britaniji, istraživanje iz 2005. godine, pokazuje da tek jedan odsto majki prati preporuku od šest meseci. Zašto dakle Fjutrel i kolege uopšte upozoravaju na tu preporuku? Oni su primetili promenu u vezi sa dojenjem: Postoje dokazi za brzi trend, da se dodatak druge hrane u bebinoj ishrani dešava sve kasnije.

spiegel/zbs/idj