1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

2011. - godina završetka pregovora Hrvatske o članstvu u EU-u

13. siječnja 2011

2011. Hrvatska bi trebala završiti pregovore, potpisati pristupni sporazum i održati referendum o članstvu u EU-u. Posao je zahtjevan i naporan. No na posljednjim metrima može se očekivati još pokoje iznenađenje.

https://p.dw.com/p/QrIY
Zastave Hrvatske i EU-a
Hrvatska želi u 2011.godini završiti pregovoreFoto: AP

Za Hrvatsku 2011. bi trebala biti jedna od najvažnijih godina od osamostaljenja. Nakon 2009.godine kada je postala članica NATO saveza, u prošloj je godini ostvarila najveći napredak u pregovorima otvorivši sva preostala poglavlja - ukupno je otvorila šest i zatvorila deset poglavlja. Utoliko bi ova 2011. trebala biti godina završetka pregovora, uz zatvaranje još sedam poglavlja.

Hannes Swoboda
Hannes Swoboda, izvjestitelj za HrvatskuFoto: DW

„Godina 2011. bit će uspješna kada se završe pregovori. Uvijek je moguće da se dogode neugodna iznenađenja. Znamo da je u Sloveniji, hrvatskom susjedu i zemlji koja je možda odlučujuća u rješavanju nekih pitanja, političko stanje vrlo krhko“, upozorava Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu.

Europska komisija promatra ispunjavanje mjerila

Europska komisija u svojem izvješću o napretku Hrvatske od studenog 2010.godine navela je područja u kojima od Hrvatske traži jasan napredak. To su prije svega neovisnost pravosuđa, procesuiranje ratnih zločina i borba protiv korupcije. „Promatramo i procijenjujemo budući napredak Hrvatske i namjeravamo predstaviti izvješće sredinom ožujka, 2011“, poručuje Fuleova glasnogovornica Natasha Butler.

Natasha Butler
Natasha Butler, glasnogovornica Europske komisijeFoto: DW

U ožujku će se znati kakvo je Komisijino izvješće vezano uz poglavlje Pravosuđe i temeljna prava i ako ono bude bilo pozitivno, najvjerojatnije više neće biti prepreka za završetak pregovora. Europska unija je u proteklom razdoblju pretrpjela mnoge udarce i poraze pa bi završetak pregovora s Hrvatskom, unatoč zamoru od proširenja, ipak predstavljao uspjeh i za Uniju. Na trenutak, početkom godine, učinilo se da bi Hrvatska mogla biti ponovno taoc ucjene jedne članice. Ovoga puta je Rumunjska svojim najavama uzbudila Zagreb i Bruxelles da će blokirati Hrvatsku ako Rumunjska ne bude primljena u schengenski prostor. No te prijetnje ubrzo je demantirao sami rumunjski vrh, ali i ta epizoda ponovno je pokazala, da put do članstva u EU ne ovisi uvijek samo o pristupajućoj zemlji.

Hrvatski proces pristupanja EU traje 20 godina

„Hrvatski proces pristupanja traje 20 godina, sam postupak prilagodbe traje punih 10 godina, a proces pregovora ušao je u šestu godinu. Utoliko mislim da je bitno reći da ovako dugačko pregovaranje teško da je koja zemlja imala i da se sigurno može pokazati evidencija rezultata. Hrvatska tu evidenciju rezultata već sada ima i da se s Hrvatskom pregovaralo na stari način, zapravo bi već zaključila sve pregovore“, objašnjava Marija Pejčinović-Burić, predsjednica zajedničkog međuparlamentarnog odbora Hrvatska – Europska unija.

Janos Martonyi
Šef mađarske diplomacije Janos MartonyiFoto: AP

Ne samo Hrvatska, već i Mađarska se iskreno nada da će Hrvatska zatvoriti sva poglavlja do sredine 2011.godine te da bi Europsko vijeće na svojem lipanjskom sastanku na vrhu, moglo donijeti odluku o datumu ulaska Hrvatske u EU, najvjerojatnije početkom 2013.godine. Mađarska je treće predsjedništvo Europske unije koje se nada da će završiti pristupne pregovore s Hrvatskom. Prvo, prije godinu dana to najavili Španjolci, zatim šest mjeseci kasnije Belgijanci, a sada i Mađari planiraju završetak pregovora s Hrvatskom do kraja svojeg rotirajućeg Predsjedništva Unijom u lipnju 2011.godine.

Smanjene mađarske ambicije oko Hrvatske

„Oko Hrvatske smanjile su se mađarske prvobitne ambicije“, priznao je i šef mađarske diplomacije Janos Martonyi. Samo još prije nekoliko mjeseci ambicije vlade u Budimpešti bile su potpisati Pristupni ugovor s Hrvatskom tijekom predsjedništva i to po mogućnosti u Mađarskoj i to u dvorcu Gödöllöu, kojeg je prije dva stoljeća godina izgradio hrvatski grof Grasalković i u kojem je austrijska carica i mađarska kraljica Elisabeth, poznatija kao Sissi provela 2.000 noći.

Zvono mira u dvorcu Gödöllö
U dvorcu Gödöllö nalazi se i veliko zvono miraFoto: AP

Vodstvo u Budimpešti je shvatilo da nije moguće potpisivanje pristuponog sporazuma s Hrvatskom pa bi Mađarska bila već sretna da s Hrvatskom završi pristupne pregovore. Za kašnjenja planova hrvatskog članstva u EU šef mađarske diplomacije nikoga ne optužuje. Priznao je da je posao složen, da ovisi ne samo o Hrvatskoj već i o članicama EU-a. No jedno je sigurno, uistinu se može očekivati da će Mađarska zaista učiniti sve kako bi se ubrzali pregovori i završili do zacrtanih rokova.

Rokovi i etape Hrvatske do članstva u EU

A rokovi izgledaju ovako: u siječnju 2011. vodi se rasprava o izvješću o Hrvatskoj u Europskom parlamentu, a u veljači se. U ožujku se očekuje izvješće Europske komisije o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava. U travnju bi se održala jedna a 21. lipnja druga i posljednja Međuvladina konferencija na kojoj bi Hrvatska zatvorila sva preostala poglavlja.

Karta Hrvatske
Posljednja etapa na putu u EUFoto: AP GraphicsBank/DW

Na sastanku na vrhu Europske unije 23. i 24.lipnja EU bi objavio završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom. U srpnju Europski parlament prihvaća Rezoluciju o završetku pregovora s Hrvatskom i ubrzavanju procesa ratifikacije kao i konsent o Pristupnom sprorazumu s Hrvatskom. U rujnu ili listopadu Hrvatska potpisuje Pristupni sporazum, a referendum slijedi najkasnije 30 dana nakon toga. To zatim čini i Europski parlament i time potiče sve članice EU-a da što prije potpišu pristupni sporazum. Od jeseni 2011. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sjede kao promatrači. 2012. godina je godina ratifikacije Pristupnog sporazuma s Hrvatskom u 27 zemalja članica. Ako taj proces, koji bi mogao biti gotov do kraja 2012.godine, ide glatko, Hrvatska bi 1.1.2013. mogla postati 28.članica Europske unije.

Članstvo u EU jedno, a ulazak u eurozonu drugo pitanje

U Bruxellesu s velikim zanimanjem prate nepovjerenje prema euru koje se osjeća u Hrvatskoj. „To su dvije stvari, ako želite postati članica EU-a tada se mora jednoga dana postati i članica zone eura, ali nije određeno kada. Upitno je da li trenutno i same članice eurozone žele proširiti broj zemalja s eurom kao platežnim sredstvom.."

Janis A. Emmanouilidis
Janis A. Emmanouilidis iz birsleskog Centra za politiku (EPC)Foto: DW

Za Hrvatsku se ne postavlja sada pitanje, da li treba ući u eurozonu, već u članstvo EU-a, Do trenutka kada će se postaviti pitanje, da li da se Hrvatska odrekne svoje kune i prihvati euro, problemi eura trebali bi biti daleka prošlost“, kaže politički analitičar Janis Emmanouilidis iz briselskog Centra za europsku politiku (EPC), dodajući da ako se do ulaska Hrvatske u eurozonu ne riješe problemi eura, tada će EU i euro izgubiti na utjecaju u svijetu. To bio bilo loše i za Europsku uniju i za Hrvatsku, smatra Emmanouilidis.

Kriza eura u EU – euroskepticizam u Hrvatskoj

I na kraju, postavlja se pitanje, mogu li kriza eura u EU i euroskepticizam u Hrvatskoj, predstavljati opasnost za predstojeći referendum u Hrvatskoj o članstvu.

Upitnici i zastava EU-a
Mnoštvo pitanja o EU na koje odgovore traže hrvatski građaniFoto: DW-Montage

Izvjestitelj za Hrvatsku Swoboda odgovara: „Naravno da trenutno stanje u EU nije najbolja preporuka za članstvo u EU, a s druge strane vidjeli smo da se razvoj eura nastavlja ulaskom Estonije u eurozonu“. Swoboda smatra da je možda upravo ulazakl Estonije u eurozonu vrlo jasno opredijeljenje za Europu i euro, jer, „kada se ulazi u eurozonu i u teškim vremenima to pokazuje da će Europa ipak prebroditi poteškoće“, kaže Swoboda i zaključuje: „Pred nama još nekoliko teških mjeseci, ali za vrijeme referenduma u Hrvatskoj, nadam se da ćemo vidjeti svjetlo na horizontu“.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić