1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Neizbežno uspostavljanje "sajber komande"

28. decembar 2010.

Godina 2010. bi mogla ući u istoriju i kao godina u kojoj je svet iskusio vojnu dimenziju IT revolucije. Naime neke svetske sile, poput SAD, uspostavile su sajber komandu čiji je zadatak kontrola virtuelnog prostora.

https://p.dw.com/p/QkYc
Foto: dpa

Njihova najveća opasnost u ovoj godini - portal Vikiliks. Postoji pojam koji sažima militarizaciju virtuelnog prostora: staksnet. Taj štetni program pojavio se letos nakon što je već obavio posao – sabotirao iranski nuklearni program, posebno tehnički komplikovane centrifuge za obogaćivanje urana. Staksnet je zapravo napravljen kako bi se manipulisalo industrijskim sistemima za upravljanje. Njegovi za sada nepoznati tvorci opremili su ga tako da može da prodre i u zaštićene mreže.

Jahresrückblick international 2010 November Flash-Galerie

Upravljački industrijski sistemi koje napada staksnet nalaze se, na primer, u elektranama, hemijskim fabrikama ili rafinerijama i ponovo bi trebalo razmisliti o njihovoj zaštiti, kaže Štefan Riter iz Saveznog ureda za bezbednost informatike u Bonu:

„Sada imamo dokaz. Više nije reč o fiktivnoj pretnji o kojoj priča nekoliko stručnjaka, nego realnoj opasnosti koja je povrh svega ekstremno velika“.

U međuvremenu je i NATO reagovao na opasnosti iz sajber prostora. Na sastanku na vrhu u Lisabonu sredinom novembra usvojena je nova strategija. U dokumentu se kao tri najveće pretnje pominju terorizam, oružje za masovno uništavanje i sajber napadi.

Bilder der Woche KW 48 Flash-Galerie 1
Foto: picture alliance / ZB

Novu strategiju pripremila je komisija na čijem je čelu bila bivša američka ministarka spoljnih poslova Madlin Olbrajt koja je izjavila:

„Procenili smo da je sajber prostor jedna od osnovnih tema kojima moramo da se bavimo“.

U američkoj armiji u maju je uspostavljena sajber komanda čiji je zadatak kontrola virtuelnog prostora, a na njenom čelu je general Kejt Aleksander. U novembru, kada je saopšteno da je komanda potpuno spremna, „Vašington post“ pisao je da general Aleksander zahteva pravo da u cilju zaštite američkih interesa u slučaju potrebe napadne kompjuterske mreže širom sveta.

U nastavku: Da je sajber komande Vikiliks bi bio oboren

Kada bi sajber komanda mogla da učini sve što želi sasvim sigurno bi srušila portal Vikiliksa. Naime, Vikiliks je početkom jula objavio 80.000 tajnih dokumenata o avganistanskom ratu koji pokazuju da je situacija veoma loša. Nakon toga je američki ministar odbrane Robert Gejts izjavio: „Objavljivanje tih dokumenata potencijalno ima opasne posledice za naše snage i partnere. To može škoditi našem ugledu i odnosima u tom delu sveta“. Džulijan Asanž, koji je na čelu Vikiliksa odgovorio je Gejtsu:

„Ministar odbrane Gejts govori o hipotetičkoj krvi. Ali tlo u Iraku i Avganistanu natopljeno je pravom krvlju i pod Gejtsovom komandom u tim zemljama ubijene su hiljade dece i odraslih“.

Symbolbild Deutschland Terror Sicherheit Online Durchsuchung
Foto: APImages

Američki zvaničnici danas bi verovatno bili zadovoljni da je sve ostalo na avganistanskim dokumentima, ali u oktobru Vikiliks je objavio tajne dokumente o toku iračkog rata i krajem godine više od 250.000 tajnih dokumenata američke diplomatske službe.

Zaštita podataka bila je vruća tema i u Nemačkoj, ali na nešto drugačiji način. Naime, od januara 2008. godine telekomunikacione kompanije morale su šest meseci da čuvaju sve podatke o tome ko je sa kim telefonirao, ko je kome poslao SMS poruku ili imejl, ko je sa kog računara bio u internetu. Početkom marta Ustavni sud je tu praksu proglasio protivustavnom, a tadašnji predsednik suda Papir je rekao:

„Čuvanje podataka bez konkretnog povoda može da stvori difuzno neprijatno osećanje o praćenosti i to na više načina ugrožava osnovna prava građana“.

U principu, čuvanje podataka trebalo je da pomogne u borbi protiv terorizma i predsednik Savezne kriminalističke policije Jerg Cirke je izjavio:

Symbolbild China Internet Internetcafe lan party zensur
Foto: AP

„Za nas je bilo važno da imamo pristup tim podacima. Zato nam je hitno potreban novi zakon kako bi se otklonile neke šupljine u borbi protiv terorizma i organizovanog kriminala“.

Koliko je nemačkim građanima stalo do privatnosti pokazuju i sporovi oko novog Guglovog programa „Stritvju“ koji omogućava sliku gradskih ulica – oko 250 hiljada građana zatražilo je da se zamagli izgled fasada njihovih kuća.

Istina, tako su se lišili jedne šanse – Britanac Bob Mjuz skinuo je 46 kilograma kada je na snimku „Stritvjua“ Bristola, na kome se slučajno našao, video na šta liči.

Autori: M. fon Hajn, N. Briski

Odg. urednik: J. Leon