1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bezvizni režim: 10 pravila za upotrebu

12. novembar 2010

Kada u decembru stupi na snagu, bezvizni režim za građane BiH značiće slobodu putovanja kroz Evropu, kraj redova ispred amabasada, kraj trošenja novca, vremena, ali i živaca na dobijanje viza.

https://p.dw.com/p/Q6Ph
Građanka BiH mijenja stari za biometrijski pasošFoto: AP

Koliko ste zaista upoznati sa vašim pravima, ali i obavezama koje donosi putovanje bez viza? I šta sve omogućava bezvizni režim?

Bezvizni režim omogućava građanima, koji posjeduju nove biometrijske pasoše, da slobodno putuju u zemlje Šengen zone. Putovanje se odnosi na kraće posjete (poslovne ili turističke) u trajanju do 90 dana.

Koliko dugo putnik može ostati u Šengen zoni?

Osobe sa biometrijskim pasošima mogu ostati u zemljama šengenskog prostora najviše 90 dana, u periodu od 6 mjeseci. Taj boravak se može iskoristiti u cjelini ili za nekoliko kraćih putovanja. Po isteku 6 mjeseci od prvog dana ulaska u Šengen zonu, počinje da se računa sljedeći period od 180 dana u kome ponovo možete koristiti pravo na posjetu do 90 dana.

U koje zemlje se može putovati bez viza?

Bez viza se može putovati u sve zemlje EU, sem u Veliku Britaniju i Irsku, koje su van šengenskog prostora. Vize nisu potrebne ni za Švajcarsku, Island i Norvešku koje nisu članice Unije, ali su članice Šengen zone. Podsjećamo da vize nisu potrebne ni za putovanja u Bugarsku, Rumuniju i kao ni za Kipar. Iako ove tri članice Unije još nisu dio šengenskog prostora one primjenjuju odluke EU. Vize takođe neće biti potrebne ni za Lihtenštajn.

Šta ne omogućava bezvizni režim?

Bezvizni režim važi samo za putovanja. On ne daje pravo građanima da duže od 90 borave u šengenskom prostoru. Bezvizni režim nije ulaznica za azil niti za radna mjesta u Evropi. Rad i boravak u zemljama Šengen zone, bez odgovarajuće dozvole (boravišne i radne), je protivzakonit. Ukoliko namjeravate da zbog posla ili studija ostanete duže u pomenutim zemljama to pravo morate regulisati u ambasadama ili konzulatima tih zemalja.

Koje su kazne za zloupotrebu bezviznog režima?

Osoba koja zbog lažnog azila ili rada na crno zloupotrebi bezvizni režim dobija zabranu ulaska na teritoriju zemalja Šengena u trajanju od 5 do 10 godina. Zemlja kod koje se primjete nepravilnosti u sprovođenju bezviznog režima, što podrazumijeva priliv azilanata ili nezakonitih migranata iz te zemlje, može biti vraćena na vizni režim.

Ukoliko ne posjedujete biometrijski pasoš

Građani koji još ne posjeduju biometrijske pasoše neće moći slobodno da putuju u zemlje šengenskog prostora. Nosioci starih pasoša, do dobijanja novih biometrijskih, moraće da i dalje traže vize od nadležnih predstavništava zemlje u koju žele da putuju.

Biometrijski pasoš i šta još?

Iako za bezvizno putovanje, pored biometrijskih pasoša, ne postoje drugi finansijski i administrativni zahtjevi, može se dogoditi da se na ulasku u šengenski prostor od putnika na uvid zatraži dokaz o sredstvima za putovanje i izdržavanje tokom boravka, zatim adresa boravka u Šengen zoni ili rezervacija hotela, eventualno povratna karta i zdravstveno osiguranje. Takođe, da bi osoba ušla u Šengen zonu za njom ne smije biti izdata potjernica ili upozorenje o neodobravanju ulaska.

Ako idete kolima

Ukoliko u zemlje šengenskog prostora ulazite sopstvenim vozilom ne zaboravite da morate posjedovati i važeću međunarodnu vozačku dozvolu i međunarodno osiguranje za vaše vozilo, tzv „zeleni karton“.

U hitnom slučaju

Ukoliko vam na putovanju hitno zatreba pomoć policije, ljekara ili vatrogasaca na raspolaganju vam je jedinstveni broj za hitne slučajeve 112, koji važi u svim zemljama Evropske unije.

Savjet

Građani BiH koji se odluče da putuju u zemlje Šengen zone trebalo bi ipak prvo da konsultuju konzulate država u koje idu, jer svaka zemlja može da ima još neka dodatna ograničenja (potrebna suma novca za putovanje, povratna karta...) Prvih nekoliko dana po stupanju na snagu bezviznog režima, zbog promjene sistema, može doći do manjih poteškoća na granicama, tako da se građanima savjetuje da imaju strpljenja i da se informišu prije nego što krenu na put.

Autor: Marina Maksimović, Brisel

Odg. urednik: Jasmina Rose