1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Beograd još sanja o velikom carstvu“

14. avgust 2010.

Nemački Zidojče cajtung danas donosi kolumnu Kristijana Švarc-Šilinga, bivšeg visokog predstavnika u BiH, u kojoj bivši diplomata ponovo kritikuje Srbiju, ideju velikosrpstva i navodno popuštanje Evrope Beogradu.

https://p.dw.com/p/Onh0
Kristijan Švarc-Šiling
Kristijan Švarc-ŠilingFoto: PA/dpa

Kristijan Švarc-Šiling u tekstu pod naslovom „Opasan san o velikom carstvu“ u Zidojče cajtungu, pored ostalog, piše: „Već godinama evropski vodeći političari govore o dugogodišnjoj krizi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Stvarnost u svakom slučaju izgleda drugačije: Nedostatak dobre volje ili ponekad besmislene izjave pojedinih političara o situaciji u tim zemljama nisu razlog što zbog čega na Kosovu i u BiH nema napretka.

Najveći problem je Srbija. Beograd se još nije oslobodio nacionalističke velikosrpske ideologije, koja je tokom devedesetih dovela do najgoreg genocida u Evropi nakon Drugog svetskog rata, te do raspada bivše Jugoslavije. Ta ideologija i danas sprečava svaki napredak u dve susedne zemlje. Sa političkom upornošću, bez premca, srpska vlada pazi na to da istorijski prevaziđena ideja o „Velikoj Srbiji“ ne bude dovedena u pitanje. Onaj ko to ipak čini, taj se u Srbiji nalazi pod enormnim političkim pritiskom, što može dovesti i do ubistva, kao što se desilo bivšem odvažnom premijeru Zoranu Đinđiću, koji je bio uredno egzekutiran.

Politika kratkog daha

Međutim, postoje i drugi faktori koji su sprečili da se poboljša razvoj celog regiona, a to su dekoncentrisana i nekonsekventna politika Evrope, politika koja je kratkog daha. Evropa ni do danas ne želi da shvati koliko je sa svojom neprestanom popustljivošću u politici prema Srbiji doprinela današnjoj katastrofalnoj situaciji na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, pa i u samoj Srbiji.

Odluke, koje su nedavno donela dva evropska suda, sada bi Evropljanima trebalo da otvore oči. Najpre se Međunarodni krivični sud u Hagu jasno izjasnio o nezavisnosti Kosova, a zatim je sud u Londonu odbio zahtev Srbije o izručenju Ejupa Ganića. Obrazloženje londonskog sudije Timotija Vorkmana je pokazalo da je srpska strana, iza leđa suda, pokušala da napravi dogovor sa Londonom i Sarajevom. Beograd bi naime povukao zahtev za izručenjem Ganića, ako bi protiv njega bio pokrenut proces pred sudom u Sarajevu, a sarajevska vlada prihvatila nepotpunu deklaraciju, koju je usvojila Skupština Srbije o masakru u Srebrenici, u kojoj se izbegava reč genocid.

Taj pokušaj pokazuje koliko je zapravo srpska vlada u pravnom smislu potcenila sud u Londonu. Političari u Beogradu, kao i premijer Republike Srpske Milorad Dodik se od tada utrkuju u svojim naporima da presude oba suda predstave kao deo velike antisrpske zavere i pri tom garantuju da nikada, pa možda ni tada, neće priznati nezavisnost Kosova. Ali sve je jasnije da je prošlo vreme kada je Srbija kao „Velika Srbija“ imala nešto da kaže na Kosovu i u BiH. Istorija je jednostavno otišla dalje.

Povratak Nemačke bi bio pozdravljen

Utoliko bi Evropska unija sada morala da preduzme svoj školski zadatak i da na Balkanu podrži one snage koje se zalažu za dugoročna rešenja koja imaju smisla i koje su spremne da daju konstruktivan doprinos u cilju stabilizacije regiona. Evropa mora pomoći onima koji na Balkanu pokreću reformske procese.

Nažalost, i Nemci u tom smislu spadaju u one koji su do sada bili pasivni, ponekad čak i kočničari jednog takvog procesa. Odgovorni u Berlinu očito čekaju na poseban evropski voz u kojem su rezervisana mesta za Nemačku kada je reč o Balkanu. No, to se pokazuje kao pogrešna kalkulacija. U međuvremenu su neki drugi, posebno Turska, zauzeli ta mesta. Međutim, povratak Nemačke, kao konstruktivnog partnera, bio bi pozdravljen“, piše Kristijan Švarc-Šiling.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednik: Nemanja Rujević