Beograd mora biti pragmatičan

Sueddeutsche Zeitung piše o upozorenjima s kojima se suočava Beograd. EU, piše list, zahtijeva od Beograda više pragmatizma kada je riječ pitanje Kosova.

„Predstavnici vlasti u Beogradu skoro svakodnevno ponavljaju dvije rečenice: „Nikada nećemo priznati nezavisnost Kosova“ i „Najvažniji vanjskopolitički cilj Srbije ostaje pristup EU“. To se također nije promijenilo ni nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde u Hagu o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova. (Sud je ocijenio da proglašenjem nezavisnosti Kosova nije povrijeđeno međunarodno pravo (op. - aut.). No poraz u Hagu nije doveo do promjene mišljenja u Beogradu. Umjesto toga, Vlada je uputila Rezoluciju Ujedinjenim narodima u kojoj se traži pokretanje novih pregovora o otvorenim pitanjima između Srbije i Kosova. Tome također pripada i pitanje statusa ove nekadašnje srbijanske pokrajine. Rezolucija je upućena bez konsultacija sa EU i naišla je na odbijanje u diplomatskim krugovima na Zapadu. Većina država EU na pitanje statusa Kosova gleda kao na završeno. Ove države podržavaju samo pokretanje pregovora o praktičnim problemima između dvije balkanske države.

Velike članice EU na nepokolebljivo držanje Srbije po pitanju Kosova gledaju kao na opstrukciju. Ove države su tokom posljednje rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a pozvale Srbiju da, s obzirom na odluku Suda u Hagu, prizna realnost. Jasno upozorene došlo je od zamjenika britanskog ambasadora u UN-u, Phillipa Pharma. On je rekao da će svaki pokušaj Beograda da minira nezavisnost Kosova imati za posljedicu konfrontaciju sa državama koje su priznale Kosovo i uspostavile diplomatske odnose s Prištinom.

Dakle, Vlada u Beogradu mora biti pragmatična kada je riječ o pitanju Kosova ako ne želi naškoditi integraciji Srbije u EU. Većina promatrača smatra da je nezamislivo da Srbija pristupi EU ukoliko ne prestane insistirati na pravu na Kosovo,“ piše Sueddeutsche Zeitung.

Žepa i marmelada od jabuka

„Tamo gdje je nekada bijesnio rat, sada ljudi grade novu budućnost i to zahvaljujući proizvodnji marmelade od jabuka. Deset hiljada stabala jabuke tek treba biti zasađeno,“ piše austrijski list Die Presse u svojoj reportaži o Žepi.

„Jedan građevinar iz Žepe finansirao je izgradnju novog puta u njegovom rodnom gradu u koji se stanovnici, koji su protjerani 1995. godine, polako vraćaju. Klima je blaga, zemljište plodno. Na sve strane raste cvijeće, a tek zasađene voćke nižu se u redu. Prvo što ugledamo na uglu ulice je ruševina jedne kuće, odnosno ostaci strašnih događaja iz ljeta 1995. godine. Ipak, kuća pored je već obnovljena, mladi bračni par radi u bašti, dok se djeca igraju na suncu. Dalje uz put se smjenjuju porušene i renovirane kuće.

Iznenada nailazimo na parking na kojem su građevinske mašine. Pored parkinga je nova novcata fabrika iz koje izlazi Hazim Štitkovac. On je sin građevinara koji je finansirao izgradnju puta u Žepi. Nakon što je protjeran iz Žepe, godinama je bio u Velikoj Britaniji, da bi se potom vratio u rodni grad. „Želimo raditi na proizvodnji čisto ekoloških produkata, zrak je čist, nema zagađenja. Stoga ćemo prerađivati voće i povrće,“ kaže 30-godišnji Štitkovac. Prema njegovim riječima oko deset hiljada stabala jabuka tek treba biti zasađeno, a oko 1000 povratnika već je dovelo u red svoje stare voćnjake. U fabrici „Zdrave hrane“ zaposleno je 20 osoba. „Želimo prodavati naše proizvode na europskom tržištu, a u našu Žepu ponovo unijeti život,“ kaže Štitkovac.

Kada su krajem jula 1995. godine trupe bosanskih Srba umarširale u Žepu, život u tadašnjoj muslimanskoj enklavi Žepi, koja danas pripada Republici Srpskoj, je zamro. Ali on se u ovaj grad ponovo vraća,“ navodi Die Presse.

Autor: Z. Ilić

Odg. urednica:Belma Fazlagić-Šestić