1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Gangster ekonomija – istočna mafija na Zapadu

19. mart 2010.

Nije tajna da istočnoevropske kriminalne organizacije deluju širom Zapada – hapšenje grupe iz Gruzije je samo jedan primer. Tim povodom, razgovarali smo sa Jirgenom Rotom, stručnjakom za organizovani kriminal.

https://p.dw.com/p/MWbG
Mafija: iz Moskve i Sankt Petersburga ka Evropi
Mafija: iz Moskve i Sankt Petersburga ka EvropiFoto: AP

Policija je početkom ove sedmice u Španiji, Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Italiji i Francuskoj uhapsila najmanje 69 osoba za koje se sumnja da su pripadnici gruzijskog kriminalnog klana. Sedamnaest osoba je uhapšeno u Nemačkoj.

Mediji su preneli da su neki od uhapšenih pripadnici ruske mafije. Nemački novinar i stručnjak za istočnoevropsku mafiju Jirgen Rot, koji je objavio devet knjiga, detaljnije se posvetio istraživanju o ovoj temi.

„Termin ‘ruska mafija’ je neprecizan. Obično se misli na tri velike kriminalne organizacije sa sedištem u Moskvi i Sankt Petersburgu. Osobe uhapšene u ponedeljak deo su grupe iz Gruzije, specijalizovane za manje kriminalne aktivnosti. Ali i njihove aktivnosti su dobile novu dimenziju, pa su zaradili oko milion evra za jednu sedmicu, a potom ‘oprali’ novac kroz Švajcarsku“, objašnjava Rot za Dojče vele.

Rot tvrdi da su tri glavne ruske grupe, Tambovska banda iz Sankt Petersburga, te Ismajlovskaja i Solntsevskaja iz Moskve. Njihove aktivnosti su usmerene na iznuđivanje novca za tzv. „zaštitu“, ucene i trgovinu drogom, ali i na naftu, prirodni gas i druge prirodne resurse. Da li to znači da je mafija direktno povezana s velikim ruskim energetskim kompanijama kakva je Gasprom?

„Ne, nema direktne veze između firmi i kriminalnih grupa“, tvrdi Rot i dodaje: „Biznis se odvija preko posredničkih kompanija. Ali, naravno da Gasprom zna ko sa kim sarađuje.“ On kaže da su mnogi posrednici dobro povezani sa naslednicom bivše sovjetske tajne policije – FBS, ili sa KGB.

Mafijaši, oligarsi i političari

Jirgen Rot
Jirgen RotFoto: Hartmuth Schröder

Spomene li se KGB, odmah se pomisli na ruskog premijera Vladimira Putina, koji je kroz aktivnosti u tajnoj policiji na početku karijere postao najmoćniji čovek u Rusiji. Dugo se špekulisalo i o tome da su vođe organizovanog kriminala u Rusiji u dobrim odnosima sa čelnicima Kremlja. „Kremlj želi da kontroliše mafiju, a to znači da političke vođe takođe sarađuju sa kriminalnim organizacijama na različite načine“, objašnjava Rot.

Isto važi i za uski krug ruskih mega-bogataša, oligarha. Strane vlade su ranije istraživale aktivnosti ruskog aluminijskog tajkuna Olega Deripaske i bankarskog moćnika Vitalija Malkina, zbog navodne umešanosti u međunarodni kriminal. Obojica negiraju takve optužbe.

Nema načina da se precizno utvrdi šteta koju organizovani kriminal iz Istočne Evrope nanosi Zapadu, tvrdi Rot. Štaviše, kriminalci usmeravaju novac u legitimne zapadne firme i imaju ogroman uticaj na zapadnu ekonomiju.

„Novac se pere na Zapadu, a potom se ulaže u zapadne firme, naprimer, u telekomunikacone kompanije. I tim ogromnim ulaganjima u veliki broj privrednih sektora, narušavaju se principi slobodnog tržišnog takmičenja.“

Ali ne stvaraju samo Rusi takav utiecaj. Oligarha i sličnih organizacija ima takođe i u Uzbekistanu i Tadžikistanu, tvrdi Rot. Kriminalci istočne Evrope su sposobni da ostvare pritisak, ne samo na političare iz istočnih, nego i zapadnih zemalja.

Tanka linija legalnog i ilegalnog

„Gangster ekonomija“ naslov je nove knjige Jirgena Rota, koja će biti objavljena u aprilu. On kaže da zapadne vlasti ne mogu učiniti mnogo da spreče kriminal.

„Ključni problem je što istražitelji teško mogu da naprave razliku između legalnih i ilegalnih aktivnosti“, kazao je Rot za Dojče vele. On takođe kaže da, s obzirom koliko zapadnoevropske zemlje zavise od istočnoevropske energije, zapadni političari nerado vrše pritisak na istočne kolege u borbi protiv organiziranog kriminala.

Rot je kontroverzni novinar koga su tužili nekoliko puta, a to je učinio i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder, koji je kritikovan jer je počeo da radi za Gasprom nedugo nakon što je napustio kancelarsku funkciju. Šrederu je pošlo za rukom da spreči objavljivanje nekih odlomaka u Rotovoj knjizi.

„Pitanje je koje ćemo etičke standarde promovisati, ako se još uvek bavimo mestima kao što su Uzbekistan i Tadžikistan“, zaključuje Rot. „Ali, ne postoji prava alternativa, tako da političari ne rešavaju problem.“ Stoga, hapšenja koja su izazvala toliko pažnje u zapadnim medijima, možda znače da su sudski organi otkrili tek vrh ledenog brega.

Autorka: Džeferson Čejs / Merima Džeko

Odg. urednik: Nemanja Rujević