Tko pije, a tko plaća na Pantovčaku?
11. ožujka 2010
Drago Pilsel, glavni analitičar u Uredu predsjednika, je neke kolumniste nazvao “kopiladima i idiotima“, a IDS-ovog zastupnika Damira Kajina posprdno pozvao da mu plati čišćenje hlača jer se “usrao“ zbog njegovih istupa. U povodu cijelog slučaja Pilsel je izjavio: “Predsjednik je znao i to je bio naš dogovor, tijekom kampanje, da ja nisam čovjek koji šuti. Što ne znači da ja nisam osoba s kojom se može surađivati. Ali ne može mi se staviti brnjica na usta.“
Brojna pitanja neprecizna
Prozvani IDS-ov zastupnik i kandidat na nedavnim predsjedničkim izborima smatra kako predsjednik može birati koga hoće za svoje savjetnike i suradnike, ali mora odgovarati za njihove postupke, posebno ako se isti rugaju i prijete. Od zbrke s imenovanjem pa odustajanjem od ljudi, gora je činjenica što Hrvatska u proteklih 20 godina nije donijela Zakon o uredu predsjednika RH. Već se radi po Uredbi još iz Tuđmanovog doba kada je Predsjednik Republike imao veće ustavne ovlasti, a njegovi osobni savjetnici viši rang, po Državnom protokolu, od ministara.
Ta je Uredba brojna pitanja ostavila nepreciziranima, pa i, primjerice, ono o redoslijedu poteza novog stanara Pantovčaka. Posljedice svega toga su da na Pantovčaku još uvijek sjede Mesićevi savjetnici, da je tek u pripremi nova sistematizacija radnih mjesta, da se različito tumači s koje je dužnosti Pilsel uopće smijenjen itd. Sve u svemu - amaterizam na djelu.
Pravni nered
“Žalosno je da se nakon 20 godina od osamostaljenja Hrvatske bavimo tehničkim pitanjima o radu Ureda Predsjednika RH“, rekla je za Deutsche Welle bivša savjetnica prvog predsjednika Franje Tuđmana. Valjda su sve te pravne nejasnoće dovele do toga da je na Pantovčaku broj savjetnika, suradnika i zaposlenika s 30 u Tuđmanovo doba, narastao na preko 160 zaposlenika za dva Mesićeva mandata.
Zakon o Uredu Predsjednika RH ili barem razrada Vladine Uredbe iz ranih 90-tih trebali bi jasno definirati ustroj Ureda, tko imenuje koju razinu suradnika predsjednika države, odnosno zaposlenika na Pantovčaku, kao i razraditi sve detalje hodograma preuzimanja vlasti na čelu države.
No detaljiziranje nekih pitanja ne ulazi u zakonske okvire, primjerice činjenica da, kao što se pokušalo u priopćenju za javnost u povodu smjene Drage Pilsla, njegovi komentari tumače kao istupi građanina Pilsla. Jer, u političkoj i teoriji i praksi još u 19. stoljeću odustalo se od podjele na javno i privatno. Osobito u istupima osoba koje su imenovane ili izabrane na neku javnu dužnost.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednica: Marijana Ljubičić