Stranke potpisnice Kreševske deklaracije za izmjene Ustava BiH

Političke stranke potpisnice Kreševske deklaracije (HDZ BiH, HDZ 1990, HSP BiH, HKDU, HSS-NHI, NS Radom za boljitak) smatraju kako se presuda Suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju tužbe Jakova Fincija i Derve Sejdića protiv BiH zbog diskriminacije u izbornom procesu i nemogućnosti da se građani BiH koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivnih naroda kandiduju za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH, može implementirati tako što bi se članovi Predsjedništva BiH birali u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Što se tiče te presude, kako je rekao predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, stranke potpisnice Kreševske deklaracije podržavaju izmjenu ustava po tužbi Sejdić-Finci Sudu za ljudska prava, ali pod jednim uslovom. „Želimo da se istovremeno otklone i diskriminirajuće odredbe kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva prema pripadnicima konstitutivnih naroda, podsjećajući da, prema postojećem ustavu, prema postojećem izbornom zakonu, nisu samo diskriminirani pripadnici nacionalnih manjina i takozvanih ostalih, već i predstavnici konstitutivnih naroda, jer se Hrvat i Bošnjak iz RS-a i Srbin iz Federacije ne mogu kandidirati za člana Predsjedništva BiH“, rekao je Ljubić.

Ponovo tročlano Predsjedništvo BiH

Na sastanku je predloženo riješenje da se biraju tri člana Predsjedništva, od kojih će u jednom mandatu od osam ili 16 mjeseci, jedan biti predsjednik, ostali potpredsjednici, zatim da se izbor tri člana Predsjedništva vrši indirektno, kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, a da se predlaganje kandidata ostavi otvorenim, tako da se mogu predlagati pripadnici nacionalnih manjina i ostalih, s tim da listu od tri kandidata usvaja Dom naroda, na način da je potrebna većina zastupnika u Domu naroda, koja uključuje i većinu svakog kluba.

Ljubić je iznio stav da se iz reda „ostalih“ pripadnici trebaju priključiti u Domu naroda u tri kluba naroda, ako se neće povećavati broj zastupnika, da to bude 5 + 1 u svakom klubu. On je naglasio i kako hrvatski narod, prema postojećem stanju, ni prilikom indirektnog izbora, nije u stanju izabrati „legitimnog predstavnika, ako se većina iz nekog naroda odluči za kandidiranje predstavnika hrvatskog naroda“.

Nije dovoljno samo govoriti hrvatski

Mišo Relota, koji je prisustvovao sastanku ispred HDZ-a BiH, jer njen predsjednik Dragan Čović je u tom trenutku bio u Sarajevu na sastanku sa slovačkim ministrom vanjskih poslova i bivšim visokim predstavnikom u BiH i Miroslavom Lajčakom, iznio je stav HDZ-a BiH o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. „HDZ BiH će 18. ovog mjeseca u Tuzli imati sjednicu predsjedništva stranke gdje ćemo otvoriti ovu temu. Nema razloga za žurbu!“ rekao je portparol HDZ-a BiH.

Stranke Kreševske deklaracije danas su razgovarale i o pitanju medija na hrvatskom jeziku. Pored ostalog, rečeno je da će se nastaviti borba za tv program na hrvatskom jeziku. "Mi danas imamo novinare na Federalnoj televiziji i BHRT-u koji perfektno govore hrvatski jezik, ali za nas to nije dovoljno. Hrvatski jezik je samo jedan segment. Radi se o sadržaju, temama i uređivačkoj politici. Mi želimo hrvatski tv kanal u Bosni i Hercegovini“, istakao je predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić

Na današnjem sastanku u Mostaru bilo je riječi i o popisu stanovništva, a potpisnice Kreševske deklaracije podržavaju provođenje popisa 2011. godine s nacionalnom, vjerskom i jezičnom odrednicom, pod uslovom da se rezultati popisa ne mogu odnositi na konstituiranje vlasti prije donošenja novog ustava BiH. Također, stranke potpisnice Kreševske deklaracije smatraju kako treba omogućiti svim izbjeglicama i prognianim izvan BiH da budu popisani kao državljani BiH. Razgovori se nastavljaju 12. aprila u Mostaru, kada će domaćin sastanka biti predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić.

Autor: Sanel Kajan

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić