1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Beli šengen za Srbiju u opasnosti?

2. mart 2010.

Iz EU upozoravaju: naglo povećanje broja ljudi koji traže azil moglo bi da ima posledice po građane Zapadnog Balkana – moguće su restrikcije na već uvedene bezvizne režime, ali i prolongiranje odluke za BiH i Albaniju.

https://p.dw.com/p/MHNR
Po dobijanju „belog šengena“, EU izvesno vreme nastavlja da prati implementaciju tog režimaFoto: picture-alliance/ dpa

Dva meseca posle uvođenja bezviznog režima za građane Srbije, Makedonije i Crne Gore pojavili su se prvi problemi. Belgijske vlasti obavestile su i predstavnike Evropske unije, kao i zvaničnike zemalja Zapadnog Balkana da stotine ljudi sa Severa Makedonije, juga Srbije, ali i sa Kosova, uz legalne biometrijske pasoše dolaze u Belgiju gde potom traže politički azil.

I dok su Evropska komisija i vlasti Belgije već pokrenule korake kako bi ispitale problem i smanjile taj masovni priliv, ambasador Srbije u Belgiji, Radomir Diklić, za Dojče vele kaže da u Srbiji ne postoji opasnost od političkog ili proganjanja na etničkoj osnovi, već da se motiv tih potencijalnih azilanata mora tražiti na drugoj osnovi:

„Ljudi dolaze ovde iz ekonomskih interesa, ali traže političi azil jer smatraju da je Belgija vrlo liberalna zemlja i da su zakoni u takvi da će lako dobiti azil. Ja moram da im ponovim ono što su nama Belgijanci rekli – to jednostavno neće biti tako jer Srbija nije više zemlja iz koje ljudi moraju da idu da bi tražili politički azil.“

Opasnost po procese vizne liberalizacije za ceo Zapadni Balkan

I dok navodni azilanti u ovom slučaju, pored povratka u zemlju porekla, sebe dovode u rizik i od oduzimanja pasoša jer su zloupotrebili zvanični dokument, posledice takvog njihovog ponašanja mogu se odraziti na ceo proces vizne liberalizacije za Zapadni Balkan.

Poznato je da po dobijanju „belog šengena“ zemlje članice EU još izvesno vreme nastavljaju da prate implementaciju tog režima. Nagli priliv ljudi iz Srbije i Makedonije svakako je signal da nešto nije u redu, tako da je moguće da se uvedu restrikcije koje će pogoditi sve građane tih zemalja.

Tanja Fajon, Mitglied des EU-Parlaments
Tanja FajonFoto: DW/Alen Legovic

Izvestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajaon, za Dojče vele kaže da još nije bilo reči o mogućim merama, ali da se uvedu jače kontrole na granicama i strožiji uslovi ulaska, koji se odnose na novčano osiguranje puta i sl. Problem, prema njenim rečima, može zadesiti i zemlje koje su na putu da dobiju bezvizni režim:

„U sred smo priprema za viznu liberalizaciju za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju. Ako sada imamo negativan uticaj zbog masovnog dolaska u Belgiju, zemlje članice EU biće još više zabrinute i bojim se da će to dovesti do usporavanja procedure.“

Belgija nije obećana zemlja

I dok belgijske vlasti sumnjaju da se iza ovog masovnog dolaska azilanata kriju „organizovane mreže“, Tanja Fajon poziva vlasti u Makedoniji i Srbiji da povedu informativne kampanje i tako obaveste svoje građane o postojanju agencija koje im lažnim obećanjiima o boljem životu na zapadu zapravo samo uzimaju novac. Ambasador Srbije u Belgiji, Radomir Diklić, poručuje sledeće:

„Ni Belgija niti bilo koja zemlja EU nije raj u kome te ljude čekaj brdo novca, hoteli i stanovi. Priča o azilu više ne prolazi. Bolje je ne ulaziti u aranžmane sa ovom, jednom vrstom organizovanog kriminala, jer se to neće isplatiti.“

O novonastalom problemu i predstavnici Evropske komisije, ali i belgijskih vlasti u narednim danima razgovaraće sa zvaničnicima u Beogradu, Skoplju i Prištini.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Ivan Đerković