Šta o vjeri drugih znaju mladi u BiH?

„Međureligijski vodič za srednjoškolce“ nije velika brošura po svom obimu, ali je rezultat značajnog pokušaja da se hrabro izmjeri koliko se ne poznajemo i koliko smo zlonamjerni u pristupu drugom i drugačijem. Publikacija je nastala kao projekat neformalne grupe „Albedo“ iz Bugojna, koju je predvodila psihologinja Mersiha Jusić.Ona je vrlo precizno definisala pitanja koja su u obliku ankete postavljena mladim Bugojancima, učenicima pet srednjih škola. „Poticaj za cijeli projekat bilo je moje zapažanje proisteklo iz iskustva u radu sa srednjoškolcima. Postoji veliki jaz među mladima različitih konfesija, u svim aspektima, pa tako i u sferi poznavanja 'drugog'. Eto, to je prirodna posljedica razdvojenosti od malih nogu, kroz famozne 'dvije škole pod jednim krovom'. To je sistem obrazovanja koji lišava mlade ljude neposredne interakcije i doživljavanja drugačijeg, pa tako i poznavanja drugačijih vjerskih uvjerenja i prakse na jedan prirodan, iskustven način“, kaže Mersiha Jusić i dodaje da je shvatila kako je nepoznavanje 'drugog' na neki način postalo normalno, kao da bi samo poznavanje drugačijeg, moglo da ugrozi vlastiti identitet.

Koliko se poznajemo?

„Kada shvatimo koliko se malo poznajemo, možda se i zapitamo, može li biti drukčije. Mi smo Vodič za srednjoškolce prilagodili potrebama mladih našeg grada i fokusirali se upravo na ona pitanja i nedoumice, koje su oni sami artikulisali u provedenoj anketi“, kaže voditeljica projekta. „Nakon provedene ankete, da li ste bili iznenađeni dobijenim odgovorima? Da li su stereotipi i predrasude bili veći od očekivanih?“ pitam. „Upravo je u sferi međureligijskog dijaloga mladih, postojao jedan veliki vakuum. .Zbog specifičnosti same populacije, pa i teme, koja se kod nas često instrumentalizira, zaista nismo imali izdiferencirana očekivanja. Naprimjer, veliki procenat mladih uopće nije upoznat sa temeljnim postavkama religije 'drugih', što je neobično, s obzirom na opću prisutnost informacija na svakom koraku“, kaže Mersiha Jusić i dodaje da je zapravo ključno pitanje: koliko se želi poznavati taj 'drugi'? Naime, u bugojanskim školama učenici su hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, dok mladih Srba skoro da i nema

Zašto se svećenici ne žene?

„Ilustrativan je i podatak o tome koliko srednjoškolci u Bugojnu razumiju smisao obilježavanja vjerskih blagdana, koji su na neki način, najočitiji manifesti religije. Naprimjer, tek 2,3 posto katolika u našem uzorku tačno je odgovorilo zašto se obilježava Bajram, dok je oko 34 posto mladih islamske vjeroispovijesti, znalo zašto se slave Božić i Uskrs“, kaže moja sagovornica i naglašava kako su ipak, najzanimljivija pitanja koja su mladi uputili teolozima. Ta pitanja u sebi sadrže elemente autocentričnosti i ukazuju na nemogućnost zauzimanja perspektive 'drugog'. „Na indirektan način, iz njih čitamo preovlađujuće predrasude. S jedne strane imamo dilemu: 'Zašto se svećenici ne žene?' a s druge, 'Kako to da hodže mogu imati ženu i djecu?' Nasuprot: 'Kako to da se ne izuvaju kad ulaze u crkvu?' imamo 'Zašto skidaju obuću kad ulaze u džamiju?' To su neka od pitanja iz našeg upitnika, koja nažalost, potenciraju razlike, a ne bave se sličnostima“, kaže Mersiha Jusić i dodaje da je bilo i pozitivnih komentara među srednjoškolcima, o samoj ideji zbližavanja i upoznavanja 'drugog', što je svakako ohrabrujuće.

Jako interesantno. Cool... zanimljivo

Evo nekoliko tih komentara: „Anketa je interesantna. Svi smo mi ljudi isti.“ „ Meni se ovo jako sviđa, jer ovako ćemo saznati što znamo jedni o drugima.“ „Fina stvar, ali pokazuje da ne znamo skoro ništa o vjeri ljudi koji žive oko nas.“ „Cool... zanimljivo.“ „Anketa je super, voljela bih da mi učimo sve o njihovoj vjeri, i oni o našoj, da smo upućeni u razlike u našem vjerovanju.“ (Učenici trećeg razreda srednjih škola u Bugojnu).

U „Međureligijskom vodiču za srednjoškolce“, Muhamed Jusić, teolog, novinar i publicist iz Bugojna, napisao je poglavlje o islamu, „Uvod u islam“. Kao i mnogi drugi u ovoj zemlji, svjestan je da se ljuljamo na velikom talasu religijskog revivala i svako pliva onako kako najbolje zna. Neki, doduše, nevješto, samo mlataraju rukama. Sve snažnije ispoljavanje vjerskih osjećaja stiglo je sa oslobađanjem od nametnutog ateizma u prošlom sistemu. „Kod nas u Bosni i Hercegovini, situacija se dodatno zakomplikovala, jer se društveno još odvija na nivou kolektivnog. Linije između nacionalnih'torova' poklapaju se sa linijama vjerskih. Najveće razlike među etnicitetima bile su upravo u ravni religioznog i to se, posljednjih godina, namjerno potencira. Ono što ja vidim da bi mogao biti problem kod naših mladih je tačno definiranje šta je vjera i šta je od vjere bitno. Često se religija svodi na formalizam, na čiste činjenice, imena, a rijetko na suštinu, a to je odnos između čovjeka i Boga. To je i odnos prema drugom čovjeku. To je snaga karaktera koju bi vjera trebala dati čovjeku, da se nosi sa svakodnevnim problemima. Na kraju, to je i pitanje etike i morala“, kaže Muhamed Jusić.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. urednica: Belma Fazlagić