Religijski revival u BiH

Adnan Silajdžić redovni je profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, čiju diplomu i sam ima. Završio je Postdiplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a na Institutu Catholique u Parizu se specijalizirao iz povijesti velikih svjetskih religija (judaizam, kršćanstvo, islam). Doktorirao je na filozofskoj teologiji Abu al-Hasana al-Aš'arija, jednog od najznačajnijih klasičnih muslimanskih mislilaca. Profesor Silajdžić bavi se poviješću religijskog, pa je i zbog toga, bio nezaobilazan sagovornik za priču o religijskom revivalu u BiH.

„Pokušavam, godinama doduše, da unutar Islamske zajednice, aktueliziram potrebu propitivanja tog islamskog, religijskog revivala, koji se nesumnjivo, dogodio od 90-tih godina naovamo“, kaže profesor Silajdžić i dodaje da je to veoma značajno pitanje, ne samo za religiozne ljude, konfesije i vjerske zajednice, nego je opće važno društveno pitanje. On naglašava da u BiH do sada nije bilo studija koje bi se, analitički i ozbiljno, bavile pitanjem oživljavanja religioznog nakon raspada komunizma.

„Zašto nema tih studija?“

„Nema ih zbog toga što naša društvena misao, naša društvena nauka, nije bila do te mjere razvijena da prati zbivanja na društvenoj sceni. Dogodio se raspad jednog sistema, dogodio se rat i mi objektivno, nismo mogli educirati ni kvalificirati, pa ni specijalizirati kadrove unutar društvenih, humanističkih nauka“, kaže profesor Silajdžić i naglašava da se praktično niko u zemlji nije ozbiljno pozabavio kulturološkim, fenomenološkim, a ni sociološkim aspektom oživljavanja religija na ovim prostorima. Napominje da je tužan što 20 godina poslije, nema ničega značajnog u bh. društvenoj nauci. „Mislim ovdje ponajprije, na sociologiju, pa na sociologiju religija, pa čak ni u području teologije, nismo imali značajnijih istraživanja.“ Iako lamentira već duže vrijeme nad ovim činjenicama, ipak se ne predaje. Pokušava podstaknuti kolege sa sociološkog odsjeka FPN-a i Filozofskog fakulteta u Sarajevu, da se pozabave ovim značajnim temama religijskog.

Religijski revival je važno pitanje za budućnost zemlje

„Nažalost, nema nikakvih efekata, još uvijek se šuti“, kaže rezignirano. Kao teolog, po svom stručnom usmjerenju, koji se bavi sržnim teološkim disciplinama, istraživao je i napisao nekoliko studija o jedinstvenom fenomenu religijskog revivala, izuzetno važnom pitanju za budući razvoj bh. društva, napominjući kako religija ima vrlo važnu ulogu u društvenim zbivanjima, svugdje u svijetu, pa i kod nas. „Moje studije, moja zapažanja koja sam u njima iznio, kod nas su ostale nezapažene. Imale su značajniju recepciju u našem okruženju, nego kod nas“, kaže profesor Silajdžić. Evo, do kakvih je saznanja došao.

„Ustanovio sam da se proces oživljavanja religija u našem društvu dogodio, ne na sadržajnoj, ne na doživljajnoj i intelektualnoj razini, nego na onoj formalnoj, normativnoj i simboličkoj.“

„To otvara onda, neslućene mogućnosti za manipulaciju“, primjećujem.

„Naravno, iako je teško diferencirati šta je to u religijskom iskustvu, u religijskoj praksi jednog čovjeka, ili jedne društvene grupe, plod ličnog uvjerenja, a šta plod socijalizacije i pripadnosti određenoj društvenoj ili kulturološkoj zajednici.“

Buđenje religioznog na formalnoj razini

„Ipak ste uspjeli da određene spojeve diferencirate?“

„Iskustvo ili praksa recimo, jednog vjernika, ipak je podložna faktografskoj analizi na temelju određenih činjenica. Uspio sam da dokažem da se buđenje religioznog kod nas nije dogodilo na sadržajnoj, nego na formalnoj razini. Vidimo naprimjer, da vjerske zajednice prisvajaju zasluge u očuvanju nacionalnog i etničkog identiteta, što je onda, otvorilo veliki prostor za nevjerovatnu zloupotrebu, ideološku, partijsku, političku zloupotrebu religioznoga. Dogodile su se strašne društvene promjene koje determiniraju stanje religijskog fenomena i religijsku svijest ljudi, a sa druge strane, otvoren je proces retradicionalizacije, pozivanjem na tradiciju i skrivanjem iza nje, zbog nesposobnosti suočenja sa stvarnim sadržajima, koji su u to vrijeme bili društveno prisutni“, kaže profesor Silajdžić.

Princip srednjeg puta

„Jedanput ste rekli da je tradicija duša svake religije, pa i islama. Koliko je to, tradicionalno, očuvano u ovdašnjim religijama? Naprimjer, posljednjih godina imamo više različitih tumačenja islama, što možda unosi dodatnu konfuziju.“

„Ono što karakterizira bh. muslimansku tradiciju, to je mjera, umjerenost, ili načelo – princip srednjeg puta i princip tolerancije. Šta je mjera? Usprkos teškim društvenim i povijesnim okolnostima, kod nas se islam pokušavao interpretirati i artikulirati u smislu izgradnje neke vrste socijalne i duhovne ravnoteže. Uvažavanje drugog i drugačijeg, to je fundamentalni princip temeljnih izvora islama“, kaže ovaj teolog i naglašava važnost ne zatvaranja u dogme. „Vi uvijek otvarate krizu vlastitog religijskog identiteta kad napuštate tradiciju, ili kad se u nju zatvarate“, dodaje, podvlačeći ponovo važnost religije u budućoj izgradnji bh. društva i podsjećajući da su upravo velike svjetske religije porodile sve ono što se danas naziva modernom kulturom i civilizacijom.

„Evo pitanja za budućnost o kojoj govorimo: Kako pristupati religioznom fenomenu? Šta istraživati? Da li je rad sa mladima možda, pitanje svih pitanja, važnih za budućnost bh. društva, nadajmo se, integriranog bh.društva?“

„Pa, naravno. Mi moramo stvoriti vertikalu, duhovnu vertikalu izgradnje našega društva. Univerzitet mora, unutar svojih studijskih programa, uvesti izučavanje, ne vjeronauke, nego izučavanje religija, historije religija. Svjetske religije same po sebi nisu u krizi, prije je naša percepcija religioznoga u krizi. U krizi su i tradicionalne forme religioznosti, religiozne institucije, crkve i zajednice.“

„Kako se one mogu obnoviti, reformirati?“

„To je dobro pitanje. One će se morati reformirati, samo je pitanje, koliko će vremena kojoj religioznoj zajednici ili konfesiji trebati. Katolička crkva je već napravila značajne korake, ne samo u ekumenskom, nego i u kulturološkom smislu. Ova crkva već ima institute u kojima se sistematično istražuju promjene u religijskom mentalitetu novih generacija, adolescenata... Pravoslavna crkva nema apsolutno nikakvih projekata u tom smislu, Islamska zajednica takođe nema nikakvih projekata“, kaže Adnan Silajdžić i dodaje da mladi u BiH, razočarani u konformistički, institucionalni pristup religiji, pokušavaju da nađu svoj vlastiti doživljaj vjere i svoj vlastiti put do Boga.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. urednica: Zorica Ilić