(Ne)poštivanje ljudskih prava u BiH

Šesnaest zemalja treba podnijeti izvještaje o poštivanju ljudskih prava. Ovi izvještaji će biti razmatrani u toku sjednice Radne grupe za univerzalni periodični pregled koja djeluje pri Vijeću UN za ljudska prava.

Standardizovani izvještaj o poštivanju ljudskih prava koji je dostavila Bosna i Hercegovina se odnosi na poziciju Roma, prava djece, diskriminacije i zabrane, saradnju sa nevladinim sektorom, jednakost spolova, borbu protiv trgovine ljudima, zaštitu prava osoba sa invaliditetom, prava na izražavanje, korupciju i izbjeglice.

Zemlje koje planiraju da učestvuju u diskusiji o temi poštivanja ljudskih prava u BiH su zabrinute zbog nepoštivanja prava manjina, lošeg i sporog procesuiranja ratnih zločina, pritisaka na slobodu medija, sporog povratka raseljenih lica i nepoštivanja prava o jednakosti spolova.

Diskiriminacija „ostalih“ i pritisci na medije

Prema Dejtonskom sporazumu, samo pripadnici tri konstitutivna naroda imaju mogućnost da postanu članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ovo znači da pripadnici ostalih naroda nemaju pravo da se kandiduju za ovaj ured. Evropski sud za ljudska prava je 22. decembra 2009. godine presudio da je ova stavka Dejtonskog sporazuma diskriminirajuća i da nije u skladu sa evropskim konvencijama.

Dansku interesuje da li će bosanskohercegovačke vlasti izmjeniti ovaj diskriminirajući zakon prije početka narednih općih izbora planiranih za ovu godinu.

Danci su se također dotakli i situacije u kojoj se nalaze neki od privatnih medija u BiH koji se susreću sa svakodnevnim finansijskim i političkim pritiscima. Danska je posebno zabrinuta zbog političkih pritisaka na Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK) koja bi mogla izgubiti svoju nezavisnost. Zbog toga apeluju na bosanskohercegovačke vlasti da se pobrinu da ova agencija ostane nezavisna.

Spori sudovi i povratak izbjeglica

Između 20.000 i 50.000 žena je silovano ili izloženo drugim vidovima seksualnog nasilja od 1992 do 1995. godine. Kako je moguće da je, uprkos tim stravičnim brojkama, do sada procesuirano samo 30 slučajeva, 18 u Haškom tribunalu i 12 u Sudu BiH – pitaju se Danci.

Veliku Britaniju i Njemačku najviše interesuje pitanje raseljenih lica u Bosni i Hercegovini. Ove države žele vidjeti određene pomake u povratku 170.000 osoba koje su zbog rata bile primorane da promjene svoju adresu u Bosne i Hercegovini.

Prvi bosanski Queer festival, održan u septembru 2008. godine, teško je osuđivan od strane pojedinih medija i nevladinih organizacija. Nasilje na otvaranju festivala je rezultiralo ozljeđivanjem nekoliko učesnika i posjetitelja. Organizatori su nakon toga odlučili da festival bude zatvorenog tipa. Za Švedsku je zabrinjavajuća činjenica da bh. vlasti nisu objavile službenu osudu nasilja koje se tamo dešavalo i da još uvijek nitko nije osuđen za diskriminaciju nad homoseksualcima.

Inače, Parlament Bosne i Hercegovine je u prvom čitanju usvojio Zakon o nediskriminaciji. Međutim, Religijsko vijeće BiH, kojeg sačinjavaju muslimanski, pravoslavni, katolički i jevrejski lideri, je osudilo usvajanje ovog Zakona, naglašavajući da bi Zakon mogao legalizovati istospolne brakove. Od Bosne i Hercegovine se očekuje sprovođenje ovog zakona, ali i ostalih usvojenih zakona koji se odnose na poštivanje ljudiskih prava i sloboda.

Autor: www.ohchr.org/Alem Lolić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić