1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pregovori o klimi pokrenuti s mrtve tačke

18. decembar 2009

Oči svijeta uprte su u Dansku. U Kopenhagen su stigli šefovi država i vlada, koji bi trebali da sporazumu o klimi udahnu život. Cilj konferencije - ograničenje emisije CO2 na dva odsto - teško da će biti ostvaren.

https://p.dw.com/p/L6u5
Demonstarnti sjede na ulicama mirno opirući se policajcima.
Samit o klimi u Kopenhagenu obilježile su i brojne demonstracije.Foto: dpa
Yvo de Boer
Foto: AP

Blokada pregovora, natezanje oko završnog dokumenta, višesatne diskusije a rezultat - nikakav: Klimatski samit u Kopenhagenu u četvrtak poslijepodne nije davao optimističnu sliku. A onda je stigla dobra vijest, koja je glasila da se pregovori ipak nastavljaju i da se neke stvari pokreću s mrtve tačke. Yvo de Boer, šef pri UN-u za pitanja klime je, uprkos ozbiljnosti situacije, ipak nastojao da unese malo šale:

"Držite se čvrsto, vrata se zatvaraju, uspinjača je proradila!"

U zajedničkom interesu svih nas

On je konferenciju uporedio sa usponom na planinu. Sada je dobio i prominentne planinare, među njima i njemačku kancelarku Angelu Merkel. Ona odavno važi kao veliki zagovarač i borac za zaštitu klime. Ona je u svom govoru učesnike konferencije u Kopenhagenu pozvala da iskoriste sate koji su pred njima i da zajednički stanu iza ciljeva konferencije:

"Mislim da imamo dovoljno snage za to. Ako svako učini samo po jedan korak više, to bi moglo biti u zajedničkom interesu svih nas."

Figure od leda koje se tope na septembarskom suncu - Performans brazilskog umjetnika Nele Azeveda na ulicama Berlina
Ako ne dođe do sporazuma u Kopenhagenu, onda bi ovakva slika mogla postati stvarnost.Foto: AP

Njemačka kancelarka jasno je stavila do znanja da Njemačka i EU stoje iza obećanja i ustupaka koje su dali. Kako po pitanju redukcije ugljičnog dioksida, tako i po pitanju finansijske podrške siromašnim zemljama, u cilju savladavanja problema u borbi protiv štetnih uticaja promjene klime.

"Same industrijske zemlje ovaj zadatak ne mogu riješiti, ali njima mora biti omogućeno da preuzmu odgovornost. Druga strana odgovornosti je da siromašne zemlje, koje su posebno ugrožene klimatskim promjenama, a to su male ostrvske zemlje ili afričke zemlje, od nas s pravom očekuju da im pomognemo transferima tehnologije i da im damo finansijsku pomoć."

Nade rastu sa Obaminim dolaskom

Karikature Angele Merkel, Baraka Obame... ispred Brandeburške kapije u Berlinu
Foto: dpa

Kada je u pitanju finansijska pomoć riječ je o deset milijardi dolara godišnje hitne pomoći do 2012. godine i 100 milijardi dolara pomoći, koja bi od 2020. bila svake godine izdvajana u Fond za zaštitu klime, namijenjen siromašnim zemljama. SAD su izrazile jučer spremnost da učestvuju u finasiranju ovog fonda. Šefica američke diplomatije Hillary Clinton:

"Spoznajemo da sporazum mora u sebi sadržavati velikodušnu finansijsku i tehničku pomoć najsiromašnim i najslabijim zemljama, kako bismo im pomogli da smanje emisije CO2 u atmosferu i prilagode promjeni klime. SAD su spremne da izdvoje novac za cilj koji glasi: 100 milijardi dolara godišnje od 2020."

Pitanje je šta u koferu sa sobom nosi predsejdnik SAD-a Barack Obama, koji upravo sada, u petak ujutro (18.12.), stiže u Kopenhagen. Njegovim dolaskom rastu nade da bi se ipak mogao sklopiti politički sporazum, koji obećava. Ako to ne uspije onda je, po riječima njemačke kancelarke Angele Merkel, konferencija promašaj.

Autor: Henrik Beohme/ Jasmina Rose

Odg. urednik: Svetozar Savić