Ima li genetski modifikovanih namirnica u BiH?

Pojam genetski modificirani organizam, odnosi se na sve organizme čiji je genetski materijal promijenjen na način koji se ne dešava prirodno, nego pomoću tehnika genetičkog inženjerstva.

Hrana koja sadrži genetski modificirane organizme (GMO) danas je aktuelna tema koja potiče rasprave, no u Bosni i Hercegovini malo se zna o genetičkom inženjerstvu i genetski modificiranim usjevima.

Inače, genetički modificirani proizvodi su proizvodi kojima su promijenjene genetske osobine, te tako postaju otporniji, na primjer na hemikalije koje se koriste za uništavanje korova. Prema anketama, više od polovine evropskih potrošača protivi se genetski modificiranoj hrani, jer strahuju od rizika poput slabije otpornosti ljudi na antibiotike i razvoja vrlo otpornih korova neosjetljivih na herbicide.

BiH na tragu zahtjeva EU

EU je 2004. prekinula šestogodišnji moratorij na proizvode promijenjenih gena nakon što je pooštrila pravila označavanja proizvoda, te osnovala Agenciju za hranu koja bi, uz ostalo, proučavala zahtjeve vezane uz GMO.

Vijeće za genetski modificirane organizme konstituirano je u prostorijama Agencije za sigurnost hrane u BiH sa sjedištem u Mostaru. Tom prilikom za predsjedavajućeg Vijeća imenovan je Vojislav Trkulja, a za članove - sedam stručnjaka iz te oblasti koji će se baviti procjenom rizika, predlaganjem mjera i davanjem mišljenja i preporuka Agenciji za sigurnost hrane u BiH iz oblasti GMO-a. Četiri laboratorije u BiH koje se nalaze u Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu bit će ovlaštene da vrše kontrolu genetski modificiranih organizama u proizvodima na tržištu BiH.

Zakoni još uvijek rigorozni prema GMO proizvodima

Kako je kazao predsjedavajući Vijeća za GMO Vojislav Trkulja, u BiH je zabranjeno stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže GMO. Na području Bosne i Hercegovine nije dozvoljen ni uvoz genetski modificiranih organizama, a Zakon o GMO BiH dozvoljava takvu mogućnost samo poslije strogih ispitivanja izrade procjene rizika.

Govoreći o mogućnosti prisustva GMO u proizvodima u našoj zemlji, Trkulja je kazao da je to nemoguće znati bez provedenih istraživanje, te da se od danas stavlja zakonski okvir po kojemu će inspektori moći uzimati uzorke i dostavljati ih ovlaštenim laboratorijama koje će vrlo brzo imati podatke o prisustvu GMO proizvoda.

"Sada će to biti moguće i svi željeno iščekujemo da vidimo da li na našem tržištu ima takvih proizvoda", dodao je Trkulja.

Prema riječima direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Sejada Mačkića, agencija je u saradnji s državnim i entitetskim institucijama uradila sve da se naši propisi, koji reguliraju tu oblast, usklade s propisima EU. „Znači uredili smo i ovu oblast koja predstavlja izazov i dosta razvijenijim zemljama“, kazao je Mačkić te dodao: "Želimo biti servis svih građana u BiH koji imaju pravo da znaju šta jedu, te je li hrana koju oni konzumiraju genetički modificirana ili ne".

Ranije odsustvo kontrole širom otvorilo vrata GMO proizvodima

Sead Jeleč, magistar poljoprivrede i sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, kaže da, prema njegovim informacijama, Bosna i Hercegovina nije toliko kontaminirana genetski modificiranim sjemenom krompira i kukuruza, koliko je to slučaj sa gotovim prehrambenim proizvodima, ili nekim komponentama od kojih se hrana pravi.

"Genetski modificirana hrana svuda je oko nas, mada se nama tako ne čini. Soja i kukuruz su najčešće genetski modificirane kulture i njih, u mnogim oblicima, ima u različitim proizvodima, a da kupac toga nije ni svjestan. Koliko znam, u Bosni i Hercegovini se soja, bar za širu upotrebu, ne uzgaja i uglavnom je uvozimo, što znači da postoji mogućnost da uvozimo upravo onu sa prisustvom GMO-a. Sojino ulje u BiH se uvozi već upakirano, ili u buradima, pa se kod nas, u najboljem slučaju, prepakira.", tvrdi Jeleč.

Domaći i "domaći" proizvodi

Čak se ni onome što se u BiH prodaje pod etiketom "domaća" ili "zdrava" hrana, ne može vjerovati. "Iako se kod nas uzgajaju pilići, ne možemo reći da su oni domaći i zdrav proizvod, jer je njihov genetski materijal nastao negdje drugdje i u njemu je puno modificiranih organizama. Još kad se zna da je hrana kojom se hrani perad puna genetski modificiranih elemenata, sve je jasnije. Isto je sa paradajzom i nekim drugim povrćem i voćem koje možemo naći u svako doba godine u prodavnicama; isto je i sa hljebom koji se pravi od genetski modificirane pšenice, pošto je BiH uglavnom uvozi.“, kaže Sead Jeleč.

Mensud Lakota, sekretar Saveza potrošača BiH, tvrdi da je ovo udruženje još 2000. upozoravalo vlast da je bh. tržište preplavljeno proizvodima sa genetski modificiranim organizmima.

"Evropska unija je u decembru 2002. donijela odluku da u ukupnoj količini hrane ne smije biti više od 0,5 posto GMO-a. Ako se zna da je do tada bilo dozvoljeno prisustvo 0,9 posto, onda je logično da s tom hranom nešto nije u redu i da javnost treba alarmirati. Međutim, ovdje niko na to ne reagira. Već dvije godine tražimo da se uspostave nezavisne laboratorije kontrole hrane, da se uvede novi sistem njene analize, pošto se kod nas još uvijek radi po onom iz 1990. godine, koji predviđa da se proizvođači obavežu na iscrpno popunjavanje deklaracije.", kaže Lakota. On napominje kako postoje otvorene sumnje da su tone GMO pšenice, uvezene ili poklonjene od strane SAD-a, završile u bh. pekarama, a neki proizvodi životinjskog porijekla hranjeni GMO proizvodima u "domaćim" sudžukama i paštetama.

Iz Saveza potrošača u BiH posebno ističu činjenicu da na većini deklaracija proizvoda koji se prodaju u BiH uopće ne stoji podatak o postotku GMO-a.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Azer Slanjankić