1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Pomoć EU za Balkan "nagrižena" nesposobnosću vlasti

14. oktobar 2009

Komisija EU je u periodu od 2001. do 2006. u zemlje zapadnog Balkana investirala 470 miliona eura. No, prema navodima predstavnika Ureda za kontrolu finansija pri EU, ova pomoć je mogla da ima i bolje rezultate.

https://p.dw.com/p/K5l0
Komisija Evropske unije u Briselu
Komisija Evropske unije u BriseluFoto: DW

Od 2001. do 2006. godine Evropska unija je u različite projekte na Zapadnom Balkanu investirala 470 miliona eura. Novac je, pored ostalog, uložen za nabavku novih kompjutera za albansku policiju, za uspostavu graničnih prelaza, kupovinu motocikala za makedonsku graničnu policiju, te za usavršavanje sudskog personala.

Ured za kontrolu finansija pri Evropskoj uniji stavio je pod lupu pomenute projekte. I rezultat je glasio: ovi projektima su imali samo djelomično zadovoljavajući rezultat. Predstavnik Ureda za kontrolu finansija Maarten Engwirda (Marten Engvirda) s tim u vezi je rekao:

„Razlog je slabost političkih institucija na Balkanu, te loša povezanost tamošnjih zemalja sa projektima. Naime, prijedlog za većinu projekata nije došao iz regiona, nego od strane Evropske komisije te drugih interesenata.“

Kompjuteri u kutijama, granični prelazi u privatnom vlasništvu...

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola ŠpirićFoto: picture-alliance/dpa

Podneseni izvještaj sadrži oko 50 stranica i u njemu su navedeni pojedini primjeri: Tako su istraživači kod albanske policije pronašli originalno pakovane, nekorištene kompjutere, i to osam mjeseci nakon što je Evropska unija tamo poslala istražitelje za kontrolu finansija. Razlog: Albanske vlasti još uvijek nisu donijele odluku ko bi trebalo da dobije kompjutere.

Drugi primjer: EU je dala novac za izgradnju graničnog prelaza između Hrvatske i BiH. Granična kontrola se trebala vršiti na teritoriji BiH. Vrijednost pomoći EU bila je 3 miliona eura. U međuvremenu je proveden postupak o eksproprijaciji zemljišta – uslijedio je sudski spor. Sada je jedna privatna osoba iz BiH uključena u ubiranje prihoda od carinskog terminala. Ona od svakog vozača kamiona zaradi oko 15 eura. Evropska komisija je navela da je eksproprijaciju zemljišta prethodno garantiralo Vijeće ministara BiH.

Pomoć mora biti efikasnija

Komesari EU Olli Rehn (lijevo) i Jacques Barrot na jednoj od konferencija o pomoći Zapadnom Balkanu
Komesari EU Olli Rehn (lijevo) i Jacques Barrot na jednoj od konferencija o pomoći Zapadnom BalkanuFoto: picture-alliance/dpa

Ured za kontrolu finansija, kako kaže Maarten Engwirda, preporučuje Evropskoj komisiji tri stvari kako bi njena pomoć bila efikasnija i učinkovitija:

“Prvo: Komisija bi trebalo da sačini godišnje planove. Drugo: Investicije bi trebalo da pristižu zajedno sa projektima za unaprijeđenje sudstva, policije i državnih struktura. Treće: Svi donatori novca u regionu bi morali bolje da sarađuju.“

Autori: Christoph Prössl / Senad Tanović

Odg. urednik: Azer Slanjankić