210409 Ahmadinejad Iran Reax

Iako je list „Iran Daily“ danas objavio tekst pod naslovom „Rasizam i cionizam idu ruku pod ruku“, Ahmadinedžadova hajka na Izrael nije glavna tema pisanja iranskih novina. Više se pažnje posvećuje pledojeu o ukidanju prava veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Anti-izraelske tirade iranskog predsjednika u Teheranu nisu neka posebnost i zbog toga se mnogo i ne pominju. Tim više što se povećava broj Iranaca koji kritikuju Ahmadinedžadove oštre tonove.

Istovremeno je režimsko razlikovanje jevreja i cionista dobilo skoro društveni konsenzus. Tako se posebno izraelska politika prema Palestincima, označava i osuđuje kao cionizam. S druge strane, jevreji važe za „članove religijske zajednice“ koji su u Iranu kao manjina zaštićeni zakonom i koji smiju imati vlastite škole i poslanika u Parlamentu. Koliko daleko u Iranu ide pojam „razlikovanje“, pokazalo se u januaru kada su iranski jevreji u Teheranu protestovali protiv izraelskih vojnih napada na Pojas Gaze. Njihov glasnogovornik Simak Morsathegh kaže: „Ovdje smo kako bi protestovali protiv cionističkog režima u Izraelu i kako bi pokazali solidarnost sa nedužnim ljudima u Palestini. Protestujemo protiv akcija izraelske vojske i toga što se u Gazi ubijaju nedužni ljudi. Ovdje smo kako bi pokazali da su judaizam i cionizam dvije različite stvari.“

Izrael mora nestati sa geografske karte?

Iritiranost Zapada su kao i ranije izazvale Ahmadinedžadove riječi o uništavanju Izraela. Pozadina ovakvih izjava je komplikovanija nego što se čini na prvi pogled, na što su ukazali različiti eksperti. Ahmadinedžad je 26. oktobra 2005. godine rekao, citat “Izrael mora nestati sa geografske karte“, što zvuči kao poziv na rat do potpunog uništenja. Na prezijskom jeziku i u engleskom prevodu pro-izraelskog „Middle East Media Research Institute“ se međutim kaže, citat „Režim, koji je okupirao Jeruzalem, mora otići u istoriju“. Pokazalo se dakle da Ahaminedžad ne govori o razaranju Izraela i uništavanju jevreja nego o okončanju izraelske okupacije Jeruzalema koju muslimani smatraju dosta bolnom.

Iritirajuće je i nešto sasvim drugo. Iranskom predsjedniku, koji je negirao i holokasut, nije nikada smetala pogrešna interpretacija njegovih izjava. Dok duhovni vođa iranaca Khamnei i ministar vanjskih poslova Mottaki traže pojašnjenje prevoda, Ahmadinedža de se ne osvrće na prevodilačke greške, što je njegova posebna karakteristika.

Autor: Ulrich Pick / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Belma Fazlagić-Šestić