Njemački parlament – Bundestag

Parlament radi i u odborima. Poslanici jedne stranke u Bundestagu čine njen poslanički klub. Od snage neke stranke u parlamentu, odnosno broja njenih poslanika, zavisi koliko će njenih poslanika biti u parlamentarnim odborima. Bundestag praktično radi po parlamentarnim odborima, od kojih su neki stalni, a neki privremeni. Oni se prvenstveno bave razmatranjem prijedloga zakona, odnosno odgovarajućih zahtjeva.

Predsjednik parlamenta je, poslije predsjednika države i predsjednika Vijeća saveznih pokrajina, formalno treći čovjek u državi, dakle još uvijek ispred kancelara kao predsjednika vlade. Predsjednik Bundestaga mora biti član najjačeg poslaničkog kluba. On predstavlja parlament, vodi sjednice i stara se o poštivanju prava narodnih zastupnika.

I savezne pokrajine učestvuju u kreiranju zakona

Vijeće saveznih pokrajina, Bundesrat, predstavlja zastupništvo 16 njemačkih saveznih pokrajina, koje radom u ovom tijelu učestvuju u procesu donošenja zakona. Bundesrat čine premijeri 16 saveznih pokrajina kao i još neki njihovi ministri. Pokrajine sa većim brojem stanovnika imaju više zastupnika u Bundesratu. Tako, na primjer, male savezne pokrajine poput Bremena imaju tri, a velike kao što je Bavarska imaju po šest zastupnika u Bundesratu.

Da bi jedan zakon u Njemačkoj bio usvojen, potrebno je da njegov nacrt prođe kroz više faza. Prijedlog novog zakona mogu dati i Bundestag i Bundesrat i savezna vlada. Zatim se o prijedlogu raspravlja u odborima. Svaki poslanik o nekom zakonu glasa prema vlastitoj savjesti, no često se dešava da svi poslanici jedne stranke u Bundestagu glasaju jednako, kako bi pokazali vijernost svojim političkim principima i demonstrirali jedinstvo. To se naziva poslaničkom disciplinom, koju ne treba miješati sa prinudom. Prinuda protivriječi slobodi odlučivanja poslanika i zbog toga nije dozvoljena.

Onaj ko plaća, utiče i na donošenje zakona

Poslije glasanja i prihvatanja u Bundestagu, zakoni prelaze na razmatranje u Bundesrat. U zakonodavnom postupku razlikujemo zakone za čije donošenje je potrebna saglasnost Bundesrata i one koji mogu biti doneseni i uz protivljenje Bundesrata. Kada je riječ o zakonima koje savezne pokrajine moraju provesti, koje one finansiraju ili kojima se mijenja ustav, za njihovo donošenje potrebna je saglasnost tog Vijeća.

Ukoliko Bundesrat odbije neki zakon, on se vraća na razmatranje u, takozvanu, arbitražnu komisiju, koja se sastoji od po 16 predstavnika Bundestaga i Bundesrata.

Zatim se zakon preformuliše, ako je moguć kompromis, i o njemu se parlament mora ponovo izjasniti. Međutim, parlament može predložiti i da se zakon donese u nepromijenjenoj formi i u tom slučaju Vijeće saveznih pokrajina ga mora prihvatiti.

Na sve ostale zakone Bundesrat može uložiti prigovor, ali Bundestag, također, može odbiti taj prigovor većinom glasova. Resorni ministri, kancelar i predsjednik Bundestaga moraju potpisati prihvaćeni zakon.