1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ako su BiH i Kosovo poluprotektorati, Slovenija nije

14. januar 2012

O financijskom šoku koji se odnosi na snižavanje kreditnog rejtinga devet zemalja eurozone, piše tisak na njemačkom jeziku. Listovi se osvrću i na američku ulogu i utjecaj u zemljama bivše Jugoslavije.

https://p.dw.com/p/13jeD
Američka zastava i albanska na Kosovu
Veliki utjecaj SAD-a među kosovskim Albancima, ali i u najvišim političkim redovimaFoto: AP

"Ljekoviti šok" je naslov komentara Spiegela Online o smanjenju ocjene boniteta Francuske i još osam zemalja eurozone. "To što je Francuska sada izgubila najbolju ocjenu rejtinga jednom više pokazuje: stari, fatalni mehanizmi na financijskim tržištima su još uvijek intaktni", navodi Spiegel Online.

List pojašnjava da je ovaj tjedan bio "tjedan euforije - sve do petka poslijepodne. Ulagači su se prosto pomamili za svježim obveznicama Španjolske i Italije. Ali ustvari se radilo više o jednom daljnjem, tužnom poglavlju iz gotovo beskrajnog kriznog epa. U svakoj rundi igre nekolicina bankara ulagača bivaju bogatiji - a jedna država korak dalje kroči prema bankrotu.

Standard & Poor's
Standard & Poor's je ostvarila svoje upozorenje za smanjenjem ocjene bonitetaFoto: picture-alliance/dpa

Da je Francuska sada izgubila najbolju ocjenu je dokaz koliko malo se doista uradilo u financijskoj politici europskih država. Iza kulisa bankari rado govore o 'faustskom paktu' kojega su godinama unazad sklopili s politikom: Europska središnja banka se brine za niske kamate, banke pozajmljuju jeftin novac kod središnje banke i izdašno kupuju državne obveznice. Eskalacijom dužničke krize se na kratko zaustavio vrtuljak financiranja. Početkom tjedna se ponovno počeo okretati. Sad je Standard & Poor's, međutim, stisnuo kočnicu. Moglo bi to biti ljekovito upozorenje zbog prerane euforije", piše Spiegel Online napominjući ujedno: "Na vrtuljku se možete okretati nekad brže, nekad sporije. Naprijed, međutim, nikad ne ide."

Trostruki udarac za vladara u Elizejskoj palači

Spiegel Online se u svome drugom članku o smanjenju boniteta Francuske osvrće na Sarkozyjeve reakcije, koje su prvo bile tihe. Predsjednik je reagirao šutnjom, sazvao krizni sastanak u Elizejskoj palači i prvo poslao svoje stručnjake s umirujućim riječima pred kamere, piše ovaj list, i nastavlja: "Za vladara u Elizejskoj palači zlokobna vijest dolazi u krajnje nepovoljnom trenutku. Sada, stotinu dana prije izbora 22. travnja, smanjenje rejtinga druge najveće ekonomske sile Europe na AA+, je za Sarkozyja trostruki udarac: gubitkom najbolje ocjene za bonitet je osramoćen ekonomski, politički i osobno."

Sarkozy
Sarkozy također na meti kritika nakon smanjenja kreditnog rejtingaFoto: dapd

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pojašnjava da je Sarkozy od prosinca nastojao da Francuze pripremi na gubitak ocjene AAA. "Mjesecima prije", komentira ovaj list dalje, "Sarkozy se zalagao za to da se sve moguće učini kako bi se očuvala najbolja ocjena. Obrat u smjeru rezignacije i umanjivanja gubitka najboljeg boniteta nije bio dovoljno vjerodostojan. Upravo se Sarkozyju osvećuje to što je prekasno otkrio vrlinu proračunske discipline", navodi FAZ.

Američki veleposlanici važne figure u politici Zapadnog Balkana

Neue Zürcher Zeitung se u svojoj stalnoj rubrici na drugoj stranici u članku pod naslovom "Troubleshooting na Balkanu" osvrće na utjecaj Amerike u zemljama bivše Jugoslavije, navodeći da je prije 20 godina, kad se Jugoslavija krvavo raspadala, Europa bespomoćno promatrala te da su Amerikanci bili ti koji su 1995. okončali ubijanje u Bosni i Hercegovini i 1999. zahtijevali vojnu intervenciju na Kosovu. "Ono što je od toga nastalo, doduše, nije stabilni 'Pax Americana', kako to pokazuje pogled na poluprotektorate Bosnu i Hercegovinu i Kosovo; ali se na Balkanu proširila predodžba da mnoge probleme mogu riješiti odrješiti Amerikanci. I Amerikanci vjeruju u to. Posljedica toga je da su američki veleposlanici postali važne figure unutarnje politike zemalja Zapadnog Balkana. Daju intervjue, nastupaju u talk showima, i gotovo svi im znaju imena.

Kad se u Makedoniji pripremaju izbori i strahuje se da će doći do prijevara, onda američki veleposlanik pozove k sebi stranačke vođe kako bi mu pismeno obećali da će se ispravno ponašati. A na Kosovu američki izaslanik ide još dalje", piše NZZ aludirajući pritom na preporuku američkog veleposlanika u Prištini da se izabere Jahjaga za predsjednicu - što se i dogodilo.

Boris Frlec
Boris Frlec je bio jasan glede američkog "uplitanja" u slovensku politikuFoto: AP

NZZ dalje navodi da u "nešto sjevernije", u Sloveniji, postoji otpor ovakvom ponašanju. "Kad je iznenadni izborni pobjednik Zoran Janković muku mučio da dobije parlamentarnu većinu, u priču se uključio američki veleposlanik Joseph Mussomeli. S najboljim namjerama je pozvao važne vođe stranaka na razgovore, kako bi se riješio problem. Ali nitko nije došao. Umjesto toga je slijedilo mnoštvo kritika. Predsjednik Danilo Türk je izrazio da je ponašanje toga diplomata bilo nedolično. A bivši ministar vanjskih poslova Boris Frlec je bio još jasniji, kazavši da Slovenija nije protektorat, ali ni banana-republika." - piše NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić