1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Svaki peti Nemac "latentni antisemita"

13. novembar 2011.

Posebna komisija nemačke vlade ustanovila je u jednom istraživanju da u Nemačkoj postoji "uvrežena klišeizirana slika" o Jevrejima. Svaki peti Nemac je latentni antisemita, tvrdi ta komisija.

https://p.dw.com/p/139qH
Judenstern / "Gelber Stern" mit Aufschrift Jude: Zeichen zur Kennzeichnung, Diskriminierung, Ausgrenzung von von Nationalsozialisten als Juden definierter Menschen - 01.10.2007 discrimination of jews in the National Socialism, Yellow Star - 01.10.2007
Reč "Jevrej" se ponegde u Nemačkoj upotrebljava kao psovkaFoto: ullstein bild - Schöning

Mladi u Nemačkoj reč "Jevrej" danas koriste kao normalnu psovku, iako onaj kome je ta psovka upućena obično nema veze ni sa Jevrejima ni sa njihovom verom. "Tebe bi trebalo u Aušvic", takođe je jedna od često korišćenih uvreda. Ovo se navodi u izveštaju posebne komisije stručnjaka, koji će prema želji nemačkog parlamenta, ubuduće redovno podnositi izveštaj o stanju antisemitizma.

Jedan od zaključaka naučnika glasi: u krugu prijatelja, na stadionu, u restoranu ili na internetu - uvrede spadaju u nešto što doživljava svaki Jevrej u Nemačkoj. Iako je zvanično proteran iz društva i politike, antisemitizam je svuda prisutan. Dvadeset odsto stanovnika Nemačke je latentno antisemitski nastrojeno.

Arapi (ipak) nisu krivi

Zwei Personen gehen am Sonntag, 25. Feb. 2007, an antisemitischen Schmierereien an der Juedischen Traditionsschule Talmud Tora in Berlin vorbei. Die Schaeden wurden am Sonntagmittag entdeckt. Unter anderem schmierten die Taeter Hakenkreuze, SS-Runen und Parolen wie "Sieg Heil", "Scheiss Juden" und "Auschwitz" an die Haeuserwand. (AP Photo/Franka Bruns) ---Two unidentified people walk past antisemitic signs painted on the back of a Jewish school and Kindergarten in Berlin, Sunday, Feb. 25, 2007. (AP Photo/Franka Bruns)
Kukasti krst i uvredljive poruke na fasadi jevrejskog obdaništa u BerlinuFoto: AP

Komisija, čiji su članovi bili i istoričar iz Londona Peter Longerih, rektor Visoke hajdelberške škole za jevrejske studije Johanes Hajl, u svojim zaključcima se koristi i nalazima do kojih se došlo putem više demoskopskih istraživanja tokom proteklih godina.

Najveći izvor antisemitizma su desnoekstremni krugovi, kojima se pripisuje čak 90 odsto krivičnih dela u vezi sa antisemitizmom. U takva dela se ubrajaju izazivanje mržnje, skrnavljenja grobalja i poricanje holokausta. I ovo poslednje navedeno je u Nemačkoj kao krivično delo. Eksperti uzgred napominju kako je potpuno pogrešan utisak koji se stvara u medijima kako su za antisemitizam uglavnom krivi useljenici iz arapskih država. S obzirom na konflikt na Bliskom istoku "postavlja se pitanje izloženosti te grupe useljenika antisemitskoj propagandi", ali nema pouzdanih podataka da su uglavnom Arapi krivi za antisemitizam", kažu naučnici.

Udžbenici "kaskaju" za vremenom

Stručnjaci kritikuju i obrazovnu politiku jer se tokom nastave u školama ne tretira dovoljno izučavanje progona Jevreja za vreme nacizma i isticanje da Nemačka zbog toga snosi posebnu odgovornost prema Izraelu.

Pažnja bi trebalo da se pokloni i aktuelnim formama antisemitizma koje nastaju kao posledica krize na Bliskom istoku i koje imaju veze sa islamizmom ili finansijskom krizom. To na neki način objašnjava i zašto antisemitizam u Nemačkoj ne opada kontinuirano kao što se to dešavalo sve do sedamdesetih godina prošlog veka. Vlada je posebno zabrinuta zbog poplave antisemitskih sadržaja na internetu.

Nema ozbiljne strategije

Mit einem Hakenkreuz beschmiert ist am 16.9.2003 ein Grabmal auf dem jüdischen Friedhof von Efringen-Kirchen (Kreis Lörrach). Unbekannte Täter haben auf dem jüdischen Friedhof in Efringen-Kirchen 45 Gräber mit Farbschmierereien beschädigt. Hakenkreuze und antisemitische Parolen wurden mit Leuchtstiften auf Gräber, Grabsteine und Hinweisschilder gemalt. Die Tat habe sich bereits am Wochenende ereignet, teilte die Polizei am 16.9. mit. Von den Tätern fehle jede Spur.
Oštećeno jevrejsko gorbljeFoto: dpa

U izveštaju se naglašava opasnost da se sa kritikom međunarodnog finansijskog sistema ponovo prošire stari klišei o "nezasitim Jevrejima koji žele da  se obogate" ili o "jevrejskoj zaveri". Tako je 2009. jedna studija Univerziteta u Bilefeldu pokazala kako svaki peti ispitanik smatra da "Jevreji imaju preveliki uticaj na tržišta finansija". Čak 40 odsto ispitanika je izjavilo kako "Jevreji i danas pokušavaju da izvuku korist iz prošlosti, odnosno od zbivanja tokom vremena nacizma".

Eksperti su registrovali da se u brojnim segmentima društva vodi aktivna borba protiv antisemitizma, ali zaključuju da ne postoji sveobuhvatna strategija za tu borbu. Što se tiče antisemitizma, Nemačka se nalazi u sredini lestvice evropskih država. To se, ipak, dešava zbog toga što zemlje poput Poljske, Mađarske ili Portugala imaju ekstremno primetnu pojavu antisemitizma.

Autori: B. Gresler / A. Slanjankić

Odg. urednica: I. Ivanović