Europska socijalna povelja: veliki planovi i malo utjecaja

Kvalitetno obrazovanje za buduće zanimanje. Posao u sigurnom okruženju s pravednom plaćom i prikladnim radnim vremenom. Posebna zaštita mladih i trudnica kao i zabrana dječjeg rada. Socijalna sigurnost za sve koji se nađu u nevolji. Pravo priključiti se organizacijama kako bi zastupali svoje socijalne i gospodraske interese, kako i pravo na kolektivne pregovore.

To su neke točke koje spadaju u jezgru Europske socijalne povelje, koju je 18. listopada 1961. u Torinu u Italiji tada potpisalo 13 zemalja članica Vijeća Europe. U međuvremenu se broj potpisnica popeo na 43 , iako neke nisu prihvatile i sva pravila iz te Povelje. Europskom socijalnom poveljom ustanovljen je socijalni model za Europu, koji se razlikuje od drugih modela u svijetu, kaže potpredsjendica Europskog odbora za socijalna prava Monika Schlachter.Taj odbor nadzire pridržavaju li se zemlje potpisnice odredbi Socijalne povelje.

Sjevernoeuropske zemlje očekivano najbolje

Monika Schlachter nije željela imenovati zemlje koje posebno krše socijalna prva radnika. No niti jedna se zemlja ne ponaša potpuno loše, ističe ona: "Ipak sjevernoeuropske zemlje, koje su sve odreda vrlo socijalne države, uvijek u našem Odboru pokazuju dobre rezultate. Predrasude o njima u ovom su slučjau istinite."

Povelja ujedno predstavlja socijalni i gospodarskopravni pandan Europskoj povelji o ljudskim pravima. Ali postoje i znatne razlike: Povelja o ljudskim pravima ima kao potporu povjerenika za ljudska prava i vlastiti sud, odnosno Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Europski odbor za socijalna prava ima samo svoje procjene, kaže Monika Schlachter.

"Ono što mi možemo je reći, ova ili ona mjera je kršenje ovog ili onoga prava. Ali nema stvarne obvezujuće mogućnosti. To znači da u biti samo potičemo raspravu."

Problematično je pritom što čak i sami stručnjaci i vlade Socijalnu povelju očito ne smatraju tako relevantnom kao Europsku povelju o ljudskim pravima. Ni Europska unija se u cjelini još nije priključila Socijalnoj povelji. Ali se polako sve više uzimaju u obzir procjene odbora, smatra Monika Schlachter, ozmeđu ostalog i zbog toga što Europski sud za ljudska prava sve češće pri svojim presudama uzima u obzir odluke Europskog odbora za socijalna prava. Monika Schlachter objašnjava zašto je ova povelja u Europi u drugom planu.

"Kad je 1957. utemeljena Europska unija, zvala se još Europska ekonomska zajednica. I taj naziv ustvari sve govori: socijalni faktor se u tadašnjoj zajednici pojavljivao samo kao nešto sporedno, zato što je postojala zamisao da će se taj socijalni faktor u gospodarstvu koja cvjeta sam od sebe razviti."

Nažalost ni danas, odnosno pogotovo danas u vrijeme krize, situacija nije bolja. Odbor ima čak više posla zbog krize eura, jer mnogi radnici u pogođenim zemljama gube radna mjesta. U takvim vremenima stoga postaje jasno da je potrebna jedna Socijalna povelja koja će zaštititi radnička prava.

Autorica: Daphne Grathwohl / Marina Martinović

Odg. ur.: Snježana Kobešćak