I razminiravanje je ulaganje u europsku budućnost

Europa regija najbolje je prisutna svake godine u listopadu kada na stotine regija i gradova sudjeluje na konferencijama, radionicama i prezentacijama. Ove godine tjedan je održan pod naslovom „Ulaganje u budućnost Europe“, a podnaslov je bio „Regije i gradovi podržavaju trajan i održiv gospodarski rast“. Na tjednu regija u najboljem svjetlu prikazuje se praksa regionalnog razvoja i suradnje te pruža mogućnost razmjene za sve razine vlasti i civilnog društva. Vremena u kojima živimo s dužničkom, financijskom i gospodarskom krizom su izazov za sve pa tako i za gradove i regije. Neke regije pate više od drugih, a kohezijska politika Europske unije postoji da bi se pomoglo takvim regijama koje su u poteškoćama i osigurati im više radnih mjesta, "zeleniju" energiju i transport  te bolje obrazovanje.

Na danima gradova i regija uspješno je sudjelovala i Hrvatska gospodarska komora s nizom radionica uz učešće svih hrvatskih regija, posebice onih koje već godinama imaju svoje urede u Bruxellesu, od ureda Istarske županije i Dubrovačko-neretvanske županije do ureda hrvatskih regija  te hrvatske regije Panonija u čijem sklopu djeluje posebice ured Osječko-baranjske županije i grada Osijeka.

Kao vrlo uspješna hrvatska regija sa svojim uredom posebno je aktivan Ured hrvatske Panonije u čijem okviru Razvojna agencija pod vodstvom Stjepana Ribića već više od četiri godine preko svojeg briselskog ureda čini čuda. Ne samo da u Osijeku kako na Ekonomskom fakultetu i Otvorenom učilištu već godinama educiraju stručnjake kako će upravljati projektima, već su od 13. ožujka 2007.  godine nazočni u Bruxellesu sa svojim uredom u prostorijama koje su kupili i čija je vrijednost već sada veća nego kada je objekt kupljen. Agencija za razvoj sebe smatra katalizatorom i kanalizatorom za sve prijedloge i zahtjeve kako bi se što uspješnije prvukla sredstava iz sada još pretpristupnih fondova a kasnije i fondova Europske unije koje će Hrvatska koristiti kao članica. „Mi do članstva moramo biti educirani i moramo biti spremni za članstvo“, ističe Stjepan Ribić dodajući kako sve velike stvari u Bruxellesu ne nastaju preko noći nego se na projektima radi dugo uz velika zalaganja.

Projekt razminiravanje

Razvojna agencija Slavonije i Baranje primjetila je da se Hrvatska ne spominje u protuminskim aktivnostima Europske unije za razdoblje od 2008. do 2013. Upravo zbog zalaganja ove agencije, Hrvatska je ipak uvrštena u taj europski program. Budući da Europska unija funkcionira na temelju strateših dokumenata, tako se i za sve ono što je zapisano u takvim dokumentima može tražiti novac, pa tako i za razminiravanje.

Tako je iz IPA programa povučen iznos od 3,5 milijuna eura za razminiravanje hrvatsko-mađarske granice, od čega je Hrvatska dobila 1,8 milijuna eura. U europskim instituacijama još uvijek su šokirani podacima da je u Baranji još uvijek minirano 142 četvorna kilometra te da je to jedina vanjska granica Europske unije koja je minirana te da je od rata do danas u Hrvatskoj od mina stradalo ukupno 1.500 osoba od toga 500 smrtno.

Iskustva razminiravanja u Hrvatskoj – europski model za svijet

Tako je razminiravanje našlo svoje istaknuto mjesto i u Dunavskoj strategiji Europske unije, a najnoviji projekt pod nazivom „Tiramisu“ za kojeg lobira Razvojna agencija Slavonije i Baranje, projekt raminiravanja, kojeg vodi Vojna kraljevska akademija u Belgiji uz suradnju stručnjaka iz svih 27 zemalja članica, predstavlja znanstveno-istraživački projekt. Radi se o izradi europskog modela za razminiravanje različitih prostora. Tako će u Hrvatskoj, posebice u Baranji ovaj projekt znanstveno obraditi i pripremiti način razminiravanja u močvarama, u rijekama, u šumama i na poljoprivrednim površinama. Na temelju saznanja i iskustva uklanjanja mina u tom dijelu Hrvatske izradio bi se znanstveni model po kojemu bi Europska unija odnosno zemlje članice nudile svoje usluge razminiravanja. Projekt je vrijedan gotovo 15 milijuna eura i nalazi se u završnoj pripremnoj fazi.

Budući da je Hrvatska u ovotjednom Komisijinom izvješću ponovno istaknuta kao primjer, a iz iskustva pregovora s Hrvatskom povučene lekcije za daljni proces proširenja, tako i hrvatske regije, posebice Slavonija i Baranja koja graniči s Vojvodinom i sjevernim dijelom Bosne i Hercegovine, nudi sva svoja znanja i iskustva kao i rezultate, kako bi pomogla i ostalim regijama da ostvare napredak i blagostanje kroz povlačenje što više sredstava iz Europske unije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: sk