1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Najveći borac protiv evra ponovo u akciji

3. jul 2011.

Čovek se zove Joahim Štarbati. On je profesor ekonomije i borac protiv evra. Tužio je državu kada je uvodila evro, sada se pobunio protiv pomoći koja je poslata Grčkoj. Tvrdi da pozajmice u evrozoni vode u propast.

https://p.dw.com/p/11o7G
Žalba podneta prošle godine, proces počinje u utorakFoto: AP

Joahima Štarbatija nazivaju velikim protivnikom evra. On je još 90-tih godina pokrenuo sudski proces protiv uvođenja zajedničke evropske valute i – izgubio. Bitka se međutim nastavlja. Posebno je aktuelna zbog velike finansijske krize unutar evro-zone. Štarbati i njegovi saradnici sada traže mišljenje Ustavnog suda Nemačke o paketu mera pomoći za spašavanje evra.

U utorak tim povodom zaseda Sud u Karlsrueu. Razmatraju se argumenti protiv nemačkog učešća u spašavanju evra. Ako sud u tom procesu potvrdi tezu stručnjaka Štarbatija, evrozonu teško da će zaobići zemljotres sa nesagledivim posledicama.

„Nisam nikakav pobunjenik, već borac za prava i red, u skladu sa sporazumima Evropske unije i Ustavom Nemačke“, kaže profesor Joahim Štarbati i dodaje „kako ono što pripada građanima, naročito njihov novac i ušteđevina, moraju biti sačuvani“. A upravo je novac nemačkih građana u opasnosti, kaže on.

„Evropska centralna banka vodi opasnu politiku. Kupovinom državnih obveznica prezaduženih zemalja, monetizuju se njihova dugovanja. To znači da se finansiraju državni dugovi. Štampa se novac kako bi se finansirali državni dugovi. Dugoročno to dovodi do inflacije, a zatim i do devalvacije platežne moći.“

Šojble može da troši svoj novac

Profesor Štarbati ukazuje i da se odluke o finansijskoj pomoći prezaduženim državama poput Grčke ne donose u skladu sa državnom budžetskom politikom, za koju je odgovoran isključivo nemački parlament. On smatra da bi za svaku isplatu te vrste najpre morala da se obezbedi saglasnost Bundestaga. I to je Štarbati zajedno sa ekonomskim stručnjacima Vilhelmom Hankelom i Vilhelmom Nelingom naveo u tužbi upućenoj Ustavnom sudu. U društvu „protivnika evra“ su i nekadašnji šef koncerna „Tisen“ Diter Špetman i pravnik Karl Albreht Šahtšnajder.

Flash-Galerie Verfassungsgericht Griechenland
S leva: Profesori Hankel, Neling, Šahtšnajder i Štarbati pred sudom u KarlsrueuFoto: AP


Drugi argument proističe iz tumačenja sporazuma EU koji reguliše njeno funkcionisanje. Paket za spašavanje evra nije u skladu sa klauzulom sporazuma u kojoj se navodi kako nema pružanja jemstva za druge članice, odnosno da Unija nije odgovorna za obaveze pojedinih država članica EU. Nemački ministar finansija Volfgang Šojble polazi od toga da zemlje Evropske unije nisu bile primorane da u svemu tome učestvuju, već da je odluka doneta na dobrovoljnoj osnovi. Ali to obrazloženje Štarbati ne prihvata.

„Gospodin Šojble to opravdava pričom o dobrovoljnom učešću. Ali ministar Šojble može dobrovoljno da raspolaže i rizikuje svojim novcem. Ovde je reč o novcu poreskih obveznika. Znači morao bi prvo njih da pita da li bi i oni bili tako velikodušni sa svojim novcem.“

Pozajmice su noćna mora bez kraja

Štarbati polazi od toga da će Savezni ustavni sud Nemačke potvrditi kršenje Zakona o budžetu. Ali on se ipak nada da se cela priča neće završiti samo na tome. „Ukoliko bi sud saopštio kako je sve ono što je do sada urađeno bilo nezakonito, onda bi Grčka morala da napusti monetarnu uniju i dug bi morao biti reprogramiran. Jer ono što sada imamo nije rešenje problema. Uporno davati novac Grčkoj, kako bi se ispunila obaveza prema kreditorima, ne znači ništa drugo nego da će ta zemlje biti u sve većim dugovima. To je pružanje jemstva za banke, a ne očuvanje evropskog monetarnog sistema.“

Argumente zagovornika plana za spašavanje evra, poput mogućeg domino efekta u drugim državama članicama evrozone, profesor Štarbati odbacuje. On sumnja da bi se to moglo dogoditi, sem u državama koje su ionako privredno slabe. Isključivanje iz evrozone značilo bi kraj užasa, u protivnom bi to mogla biti noćna mora bez kraja.

Iako političari EU i banke u prvi plan guraju prednosti zajedničke valute i ističu da bi povratak na staro, posebno u slučaju Nemačke, ugrozio njen izvoz i njene proizvode učinilo skupljim – Štarbati tvrdi potpuno suprotno. „Istina je nešto drugo. Nemci bi od revalorizacije svakako profitirali, bilo da je reč o evru ili nemačkoj marki, valuta bi u svetu više vredela. Drugo, mi ne izvozimo banane, već proizvode visoke tehnologije, koja je svetu potrebna ako želi dalje da se razvija. Takvi proizvodi mogu se kupiti u malom broju država. Tako da mi uopšte nije jasan taj teatar.“

Profesor očekuje da će sud doneti pravednu odluku u korist građana. Odluka bi inače mogla biti doneta na jesen.

Autori: Dafne Gratvol / Jakov Leon
Odg. urednik: Nemanja Rujević