Umjetnost BiH je u granicama BiH

Temelj izložbe „Krieg. Kunst. Kriese“ (Rat. Umjetnost. Kriza), koja je upriličena u bečkoj galeriji ArtPoint i koja će tamo biti postavljena do početka juna ove godine, čini istoimena publikacija Elija Krivdića koja daje presjek savremene umjetnosti BiH. Tom prilikom, Krivdić je modernu umjetničku scenu BiH želio predstaviti što širem auditoriju, ali je istovremeno pokušao dati i odgovor na pitanje kako je na savremenu umjetnost u BiH utjecao protekli rat. Taj aspekt projekta i publikacije sada je osvijetljen i doista jedinstvenom izložbom, koja je, kako navodi jedan od organizatora izložbe Anne-Marie Türk, najraznovrsniji pristup ovoj temi do sada.

„Ne samo da su zastupljeni umjetnici kako iz Sarajeva tako i iz Banjaluke, dakle iz oba entiteta, već je zastupljeno i nekoliko generacija umjetnika koji se takođe bave različitim vremenskim periodima - prije, za vrijeme i poslije rata, i upravo ta raznovrsnost i ta šarolikost u pristupu je ono što ovu izložbu čini jedinstvenom“, objašnjava Annemarie Türk, predstavnica udruženja Kultur Kontakt, pod čijim se pokroviteljstvom izložba dešava.

Od Sarajevskog atentata do emigracije i povratka

Izložba u prostorijama bečkog ArtPointa postavljena je, tome shodno, kronološki, a u fokusu radova su dešavanja prije, za vrijeme i nakon rata. Banjalučanin Radenko Milak tematizira tako Sarajevski atentat podvlačeći, kako se navodi, težinu prošlosti BiH, pri čemu različite tehnike kojima se služi, upućuju na različite interpretacije ovog historijskog događaja. Edin Numankadić tematizira opsadu Sarajeva, Iva Simčić emigraciju i povratak u zemlju nakon završetka rata.

U fokusu radova Banjalučanina Vese Sovilja nalazi se izolacija, kako za vrijeme rata, tako i danas, dok se Mladen Miljanović bavi vlastitom transformacijom „od vojnika do umjetnika“. Apsolvent oficirske akademije u Banjoj Luci, u Beču se, naime, predstavlja projektom „U službi umjetnosti“ te traži odgovor na pitanje koliko su u današnjoj BiH odluke pojedinca zaista njegove vlastite, a ukoliko su u službi tuđih interesa, te koliko pojedinac u današnjem bh društvu može zapravo utjecati na vlastiti identitet.

„Prenešeno konkretno na njegov slučaj, nameće se pitanje koliko se svaki od mladih ljudi poput Miljanovića mora pravdati ili mora na bilo koji način argumentovati na primjer činjenicu da je služio vojsku RS-a. Koliko je, da tako kažemo, kriv, za to što se rodio gdje se rodio i za vrijeme u kojem se radio. Mislim da bi svakako bilo važno da i druga strana, da tako kažem, pokaže izvjesnu dozu razumijevanja za npr. situaciju u kojoj se našao jedan mladi čovjek u Banja Luci, mislim da je i to osnova za, ako tako hoćete, bolju budućnost“, pojašnjava Annemarie Türk.

Politika i umjetnost

Jednako kao i kuratoru izložbe Eliju Krivdiću, koji je BiH napustio za vrijeme rata, a koji danas živi i radi u austrijskom Insbruku, i pokroviteljima u udruženju „Kultur Kontakt“ bilo je važno da u galeriji ArtPoint budu zastupljeni umjetnici iz oba današnja bh entiteta. „Vlastodršci u BiH“, stoji u zvaničnom saopštenju, „forsiraju podjelu zemlje i koriste to za vlastite interese, a umjetnost je gotovo jedini segment društva u kojem se ta konstruisana neprijateljstva prevazilaze, i to na inicijativu samih umjetnika.“

„Pogrešno bi dakle bilo reći da su ovakve stvari ne mogu desiti i u samoj BiH,“ kaže Annemarie Türk, „iako je istina da se one još uvijek puno lakše dese tamo odakle se stvari mogu posmatrati sa određenom rezervom i sa određene distance i tamo gdje društvo i umjetnici nisu pod direktnim pritiskom politike kakva je ona danas u BiH.“

Na izložbi „Krieg. Kunst. Krise“ snažno je zastupljena i tema raspada bivše zajedničke države, odnosno, nastanak novih granica, kako geografskih tako i onih u glavama. One nužno vode izolaciji i stagnaciji, što Banjalučanin Veso Sovilj simbolički predstavlja radom koji je zapravo velika karta BiH okružena debelom crnom granicom i koji nosi naslov: „Umjetnost BiH je u granicama BiH“. Za organizatore izložbe međutim, sama činjenica da je do nje došlo govori da umjetnost nije spremna tolerisati politički nametnute granice kojima se štiti uski interes pojedinaca na vlasti, te da može i treba biti linija vodilja za budućnost BiH i cijelog regiona.

Autor: Emir Numanović

Odg. ur.: Azer Slanjankić