1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Privatizacija - spas za bh. sportske klubove?

28. januar 2011

Ekonomski i sportski stručnjaci smatraju kako bi privatizacija sportskih klubova u Bosni i Hercegovini, podigla kvalitetu sporta u BiH, ali i istjerala politiku i političare iz sportskih klubova.

https://p.dw.com/p/101SC
Foto: AP Graphics/Bilderbox/DW Fotomontage

Kao i mnogo toga i sport u BiH je na jako niskim granama. Na utakmice najpopularnijeg sporta, one nogometne, u Bosni i Hercegovini, u prosijeku dolazi 1500 gledatelja, a bosanskohercegovački nogometni klubovi, koji igraju u Premijer ligi, nikako ne uspijevaju proći predkvalifikacije europskih takmičenja. Sportski i ekonomski stručnjaci tvrde kako je to posljedica načina na koji su u BiH organizirani nogometni klubovi, kao udruženja građana, u kojima glavnu riječ vode političari.

Ekonomski analitičar Bojan Šunjić
Ekonomski analitičar Bojan ŠunjićFoto: DW/Milan Sutalo

"U sportskim, pa i nogometnim klubovima prevladava razmišljanje da će oni imati više koristi ako su im političari u upravama klubova. To je sustav koji danas funkcionira u BiH i omogućava uplitanje politike u sport. Međutim, kada bi klubovi postali dionička društva, tada bi umjesto političara, od kojih se očekuje da donesu novac, novac donosili investitori i oni upravljali klubovima", kaže za "Deutsche Welle" ekonomski analitičar Bojan Šunjić. On vjeruje kako bi privatizacija nogometnih klubova, po uzoru na sportske klubove u svijetu, pomogla sportu i nogometu u BiH: "Kada neka privatna osoba vodi klub, onda ona odgovara za taj klub, za dobit, ali i za gubitak tog kluba i vjerojatno bi odgovornije, savjesnije i s menadžerske strane puno bolje vodila sportske, pa i nogometne klubove."

Razdvojiti sport i kulturu

Sportski komentator Sabahudin Topalbećirević
Sportski komentator Sabahudin TopalbećirevićFoto: DW/Milan Sutalo

Poznati bosanskohercegovački sportski komentator Sabahudin Topalbećirević upozorava, međutim, kako je za privatizaciju sportskih klubova nužno donijeti zakon o sportu na koji se čeka već 10 godina. No, u BiH postoji 13 ministarstava nadležnih za kulturu i sport, 2 entitetska i 10 županijskih, a uz to - upozorava Topalbećirević - neprihvatljivo je da su kultura i sport spojeni u jedan resor:

"Kakve veze ima film s ragbi ili nogometnom utakmicom. Neshvatljivo je da netko može biti ministar i kulture i sporta, da se može razumjeti i u kazališnu predstavu ili koncert Olivera Dragojevića i znati kako pomoći nekom klubu, kao što su sarajevska Bosna ili Velež iz Mostara", kaže Topalbećirević za "Deutsche Welle".

Topalbećirević nije optimista, iako je - kako kaže - desetljećima sportski komentator koji je blizak sportskim strukturama. Prema njegovim riječima, stanje u bh. sportu se neće promijeniti. On se slaže kako bi privatizacija pomogla bh. sportu, iako ne misli da bi do kraja istjerala političare iz sporta:

"Privatizacija nogometnih klubova bi dijelom istjerala politiku i političare iz sporta, jer znate kako su u ovim zemljama bivše Jugoslavije i bivšeg Sovjetskog saveza ljudi postali bogati: zahvaljujući politici. Obogatili su se na jedan nelegalan način. Međutim, ako jedan Rus Roman Avramovič može ući u srce Londona i preuzeti jedan Chelsea, ja ne vidim zašto ovdje netko ne bi mogao preuzeti neki nogometni klub i reći da je to od danas njegov klub, ili da je on većinski vlasnik tog kluba. Naravno, zato su potrebne zakonske pretpostavke. Privatizacija bi sigurno pomogla da krenemo naprijed. Znali bi tko je glavni, tko je sami vrh, tko odgovara za rezultate i pred navijačima, a ne da svaka dva tri mjeseca mjenjamo predsjednike uprava, a da nitko ne zna tko je odgovoran za loše rezultate klubova", kaže Topalbećirević.

Spas u privatizaciji klubova

Nogometni trener Dragan Jović
Nogometni trener Dragan JovićFoto: DW/Milan Sutalo

Ugledni nogometni trener Dragan Jović kaže kako nije važno da li je na čelu kluba čovjek koji je politički aktivan ili ne, važno je - kaže - da je on sposoban menadžer i da se zna kome on odgovara:

"Po meni to je jedini spas za bh. nogomet: da klubovi dobiju svog titulara, vlasnika, i onda čovjek koji bi to vodio, vodio bi s više entuzijazma i s više interesa. Po meni je to budućnost i ono što će se sigurno dogoditi, a do tada ćemo morati čekati i trpjeti ovakvo nekvalitetnu ligu", kaže Jović.

Iako zakoni u BiH ne dozvoljavaju da se klubovi mogu organizirati kao dionička društva, zakonski nema zapreke da klubovi, kao udruženja građana, osnivaju dionička društva. Tako je mostarski sportski klub Zrinjski, zajedno s drugim investitorima odlučio osnovati dioničko društvo: "Klub sam neće biti dioničko društvo, međutim, bit će suvlasnik dioničkog društva, koje će raditi za njega i donositi dobit i klubu i investitorima", kaže ekonomski analitičar Bojan Šunjić.

Autor: Milan Šutalo

Odg. ured.: Senad Tanović