EU Umwelt

O zaštiti klime i okoliša svi govore, a Europsko povjerenstvo rado se hvali svojom navodno naprednom ulogom na tom polju. Stalno se rade novi programi i akcioni planovi za zaštitu klime i štednju energije. Praksa je, međutim, drugačija. Upravo je ovih dana organizacija za zaštitu okoliša "Prijatelji zemlje" (Friends of the Earth), objavila izvješće s popisom i opisom projekata u čijem financiranju sudjeluje EU, a koji istovremeno doprinose uništenju ili zagađenju okoliša. Neki se nalaze na istoku Europe, na području novih članica poput Poljske ili Rumunjske. Ali neki su i u Njemačkoj.

Na primjer Wedauerska šuma na jugu Duisburga. Tu je donedavno bilo stanište brojnih vrsta ptica, pa čak i nekih rijetkih vrsta šišmiša. Ali prije nekoliko mjeseci oni su protjerani. Grad tu upravo gradi kanal za veslanje, osvjetljenu pješačku stazu za joggere i igralište s vodom za djecu. Cilj čitavog projekta je privući u grad što je više moguće veslača i općenito turista, objašnjava gradski povjerenik za graditeljstvo, Peter Gräulich: "To povećava kvalitetu života naših građanki i građana. Istovremeno to ima i gospodarski značaj za grad. Polazimo od pretpostavke da ćemo ovom investicijom privući više ljudi u Duisburg, koji će ovdje trošiti svoj novac."

Velika sječa stabala

Ovaj projekt, međutim, ne izaziva oduševljenje kod svih građana Duisburga. Za izgradnju ovog sportsko-zabavnog parka posječeno je oko dvanaest hektara šume, ukupno oko 1000 stabala. A među financijerima projekta je i EU. Matthias Schneider iz Njemčke udruge za zaštitu okoliša, BUND, za to uopće nema razumijevanja: "S jedne strane EU govori o velikim ciljevima, o tome da projekti koje ona sufinancira moraju biti tako realizirani da ne uništavaju okoliš. A onda se u praksi to ne primjenjuje." Projekt košta ukupno 17 milijuna eura, a otprilike trećinu troškova pokriva Europska unija iz fonda za gospodarsku pomoć nedovoljno razvijenim područjima.

EU pere ruke

Zaštita okoliša trebala bi biti jedan od kriterija pri ulasku u ovakve projekte, ali sve češće se to načelo zanemaruje u ime očuvanja radnih mjesta. Europsko povjerenstvo u Brüxellesu za to, međutim, ne želi preuzeti odgovornost, objašnjava glasogovornica Eva Kaluzynska: "Zadatak je država članica i pojedinih regija da provjeravaju jesu li u svakom pojedinom projektu zadovoljeni propisi za očuvanje okoliša ili nisu."

Prozvani o tome, međutim, često ne žele ni čuti. Tako je i u ministarstvu za gospodarstvo savezne zemlje Sjeverne Rajne-Westfalije. Njihov glasogovornik doduše tvrdi da se i u okviru odabira pojedinih projekata vodi briga o okolišu, ali detaljna provjera na licu mjesta nije moguća: "Sjeverna Rajna-Westfalija je za tako nešto naprosto prevelika.", kaže on.

Pomaže još samo pritisak javnosti

I tako se dakle uništavanje okoliša nastavlja. A u drugim zemljama EU situacija je još gora. U svom nedavno objavljenom izvješću udruga za zaštitu prirode Prijatelji zemlje navodi 50 projekata koje je sufinancirala EU, a istovremeno štete okolišu. Ukupno se u tu svrhu izdvajaju 22 milijarde eura. Neki od primjera su palionica smeća u Poljskoj i autocesta u Češkoj.

Mogućnosti zaštitnika okoliša da tu nešto promijene prilično su male. Njihova je najveća nada da će pritisak javnosti na političare u Bruxellesu dovesti do ponovnog jačanja svijesti o potrebi zaštite okoliša.

Prošle godine je na taj način barem za sada spriječena gradnja sporne autoceste Via baltica od Praga do Helsinkija kroz jedan poljski rezervat prirode. Koliko dugo, tek će se vidjeti.