1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dužnička kriza dijeli Europu

20. ožujka 2010

Sve su glasnija upozorenja da će predstojeći sastanak na vrhu EU-a biti neuspješan ukoliko Njemačka i Francuska ne riješe spor oko pomoći Grčkoj i Pakta stabilnosti.

https://p.dw.com/p/MY7w
Anglea Merkel ispred grčke zastave na kojoj je znak zabrane
Merkel kaže neFoto: DW/AP

Većina članica smatra da bi EU trebala financijski pomoäi grčkoj vladi koja se bori s ogromnim proračunskim deficitom. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predložio je u četvrtak navečer novi mehanizam pomoći: u krajnjoj liniji bili bi odobreni bilateralni krediti Grčkoj – dakle, ne bi pomagala EU kao cjelina, što nije predviđeno Paktom stabilnosti, nego pojedine članice.

Zelenaške kamate

Razmišlja se i o jamstvima za grčke državne obveznice, jer u tom slučaju Atena ne bi morala plaćati tako visoke kamate. Grčki premijer Georgios Papandreou pojačao je u petak pritisak na partnere izjavom da njegova zemlja neće moći uzimamati nikakve kredite. Jer, neprihvatljivo je da Grčka u buduće desetljećima plaća zelenaške kamate.

Jose Manuel Barroso i Angela Merkel
Jose Manuel Barroso i Angela MerkelFoto: DW/AP

Međutim kancelarka Angela Merkel ne prihvaća da se na sastanku na vrhu donese odluka o konkretnoj pomoći (Grčkoj), nego zahtijeva drastično zaoštravanje odredbi Pakta stabilnosti. Na taj način bile bi spriječene buduće krize, a u najgorem slučaju neka članica mogla bi biti i isključena iz monetarne unije.

U Berlinu priznaju da kancelarka nema podršku za tu ideju. Međutim, Angela Merkel je duboko zabrinuta da bi pomoć Grčkoj, a da se pri tom temeljito ne preradi Pakt stabilnosti, mogla izazvati lančanu reakciju i, na kraju, dovesti u pitanje stabilnost eura.

Izvući pouke

EU mora izvući pouke iz grčkog slučaja i pobrinuti se za uspostavljanje mehanizma kojem bi se u budućnosti pribjegavalo u takvim slučajevima. Povod za svađu je i to što je Berlin još 2003. godine sudjelovao u „omekšavanju“ kriterija Pakta stabilnosti, a više članica EU-a, između njih i Francuska, zamjeraju Njemačkoj da agresivnom politikom izvoza pojačava napetost u eurozoni.

Dodatno ulje na vatru dolio je Barroso koji je u Bruxellsu izjavio: „Budimo pošteni, nećemo imati nikakvu gospodarsku vladu u EU-u“ i dodao da bi članice morale bolje koordinirati gospodarsku politiku, a svaka druga ideja je nerealna.

Na taj način Barroso se iznenađujuće jasno distancirao od prijedloga iznesenog na zadnjem izvanrednom sastanku na vrhu. Naime, tada su francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i kancelarka Angela Merkel najavili inicijativu za ustanovljavanje zajedničke gospodarske vlade EU-a. U krugovima Komisije saznaje se da je sada, zapravo, Sarkozy odustao od te ideje. Imajući u vidu planove na kojima se radi „Pariz je pomalo zbunjen, što bi konkretno trebalo značiti odustajanje od kompetencija u vođenju nacionalne gospodarske politike“, izjavio je jedan dužnosnik u Bruxellesu.

sz/nb/sk