1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rezolucija o Srebrenici kao civilizacijski čin

Samir Huseinović
16. april 2024

Rasprave o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici potvrđuju da se zapadni Balkan još nije suočio s prošlošću. Odluka o rezoliciji u UN-u očekuje se 2. maja, rasprava počinje sutra 17. aprila.

https://p.dw.com/p/4emS5
Potočari
PotočariFoto: Armin Durgut/AP Photo/picture alliance

Nacrtom Rezolucije o genocidu u Srebrenici je, između ostalog, predviđeno da se 11. juli svake godine obilježava kao „Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine“. Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) bi o tome trebala raspravljati 2. maja, dok je rasprava o Nacrtu rezolucije najavljena za srijedu (17.4.) na zatvorenom sastanku u UN-u.

Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida  te veličanje ratnih zločinaca, dok se države članice UN-a potiču na čuvanje sudski utvrđenih činjenica kroz obrazovne sisteme, radi sprečavanja revizionizma i ponavljanja genocida.

Naglašava se značaj završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida te poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici.

Od država članica UN-a traži se da poštuju obaveze prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Odavanje pomena stradalima u Potočarima
Odavanje pomena stradalima u PotočarimaFoto: Marinko Sekulić/DW

Šta bi rezolucija značila preživjelim žrtvama?

Burne su reakcije mnogih srpskih zvaničnika koji, između ostalog, strahuju da će se Rezolucija upotrijebiti za ukidanje bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS). 

Međutim, reakcije iz Srbije i RS-a ne mogu se ničim opravdati, kaže za DW predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.

„Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici je samo civilizacijski čin kojim bi se svakog 11. jula u više od 190 država članica UN-a pokazalo poštovanje prema žrtvama“, kaže Tahirović.

On napominje da je inicijativa za donošenje rezolucije dug proces i rezultat angažmana, prije svih, majki Srebrenice i predsjednice Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munire Subašić, ali i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denisa Bećirovića te ambasadora BiH u UN-u Zlatka Lagumdžije, kao i država sponzora rezolucije.

Munira Subašić
Munira SubašićFoto: picture-alliance/dpa/A. Cukic

„Rezolucija neće donijeti ništa od onoga o čemu govore Aleksandar Vučić i Milorad Dodik pokušavajući uplašiti svoje građane i druge u regiji, ali će pružiti piliku da se otvore procesi pomirenja i katarze“, kaže Tahirović.

Njemačka inicijativa

Inicijatori Rezolucije su, kako prenose mediji u BiH, Savezna Republika Njemačka i Ruanda, a u izradi Nacrta rezolucije učestvovalo je više država članica UN-a.

Njemački politolog Bodo Weber potvrđuje da je inicijativa za Rezoluciju rezultat dugogodišnjeg lobiranja srebreničkih udruženja, ali da sama Rezolucija nije integrisana u njemačku politiku prema BiH. On podsjeća da se radi o ponovnom pokušaju usvajanja Rezolucije nakon što su prvo blokirali saveznici Srbije u Vijeću sigurnosti UN-a 2015.

„A motiv i sadržaj rezolucije nemaju veze sa histeričnim optužbama i zavjereničkim teorijama koje se mogu čuti iz Banjaluke i Beograda“, kaže Weber za DW.

On napominje da su Milorad Dodik i Aleksandar Vučić  „nervozni“ – Dodik zbog Schmidtovog nametanja izmjena Izbornog zakona, a Vučić zbog „izborne prevare“ u decembru prošle godine.

„Oni su u stanju visoke političke nervoze, a kod Dodika se primjećuje i značajan stepen nesigurnosti. Predsjednik RS-a jednostavno ne zna gdje će, a to je recept za moguću, neplaniranu eskalaciju prilika u BiH", napominje Weber. Dodik je, u međuvremenu, najavio usvajanje Izvještaja komisije Vlade RS-a o događajima u Srebrenici 1995. u Skupštini RS-a, ali i pozvao na proteste u Banjaluci.

Weber nije ubijeđen da će Rezolucija promijeniti odnos srpske politike u BiH i Srbiji prema genocidu u Srebrenici i ratnoj prošlosti.

„To se jedino može očekivati nakon konačnog rješavanja otvorenih pitanja na zapadnom Balkanu – međusobnim priznavanjem Kosova i Srbije i zamjenom postojećeg Daytonskog ustavnog poretka novim koji bi ukinuo monopol dominantnih nacionalnih elita“, kaže sagovornik DW-a i napominje da to podrazumijeva i drugačiji pristup Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Bodo Weber
Weber: Motiv i sadržaj rezolucije nemaju veze sa histeričnim optužbama i zavjereničkim teorijama koje se mogu čuti iz Banjaluke i BeogradaFoto: Privat

Rezolucija u vrijeme uspona „srpskog sveta"

Dekan sarajevskog Fakulteta političkih nauka (FPN) Sead Turčalo tvrdi da se aktuelna rasprava o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici vodi u vrijeme uspona ideologije „srpskog sveta", što pokazuje da je regija još uvijek zarobljena u „vrtlogu historijskog revizionizma".

Turčalo u tekstu za portal Tačno.net „Opasan put 'srpskog sveta': Negiranje genocida, historijski revizionizam i secesionizam“ piše da je negiranje genocida dio „šire strategije preoblikovanja budućnosti regije“. „Cilj je izbrisati historijsku odgovornost i izmijeniti narativ o prošlosti“, kaže Turčalo.

Dekan FPN-a navodi da u proces oblikovanja budućnosti lideri Srbije i RS-a ulaze sa filozofijom „srpskog sveta" i da bi „sofisticirana verzija velikosrpske ideologije" trebalo da bude utvrđena na predstojećem vaskršnjem saboru.

Njemačka inicijativa u donošenju Rezolucije o Srebrenici nije iznenađenje za direktora beogradskog Foruma za međuetničke odnose Dušana Janjića, jer se radi o „kontinuitetu njemačke politike, posebno zelenih i liberala“.

Janjić za DW kaže da je Rezolucija u funkciji stabilizacije prilika u regionu i da je ona izraz iskrenog odnosa prema žrtvama genocida u Srebrenici.

Upotreba Rezolucije u dnevno-političke svrhe

On tumači i kritike koje srpski čelnici ovih dana upućuju Njemačkoj, kao jednoj od zemalja koje su inicirale rezoluciju.

„Ovi koji danas vladaju Srbijom su i tokom rata u BiH bili suprotstavljeni tadašnjem njemačkom vođstvu, a pripadali su ili su bili bliski onim političkim krugovima koji imaju i ličnu i političku odgovornost prema genocidu u Srebrenici“, kaže Janjić.

U Srbiji nema one politike i katarze koja je u Njemačkoj dovela do izvinjenja Willya Brandta. Naprotiv, vlasti u Srbiji, ali i u RS-u, pokušavaju spriječiti bilo kakvu mogućnost da ih se ponovo dovede u vezu sa genocidom u Srebrenici i zato im Rezolucija ne odgovara, kaže sagovornik DW-a.

A priča o Rezoluciji zloupotrebljava se i u dnevno-političke svrhe. „Tim propagandno-političkim ciljem – opiranjem Rezoluciji i protivljenjem prijemu Kosova u Vijeće Evrope – Vučić nastoji pridobiti desnicu, jer u tzv. građanskom bloku nikada i nije bio popularan“, napominje Janjić.

Direktor Foruma za međuetničke odnose podsjeća da je aktuelni predsjednik Srbije tokom rata bio pripadnik Šešeljevih radikala, dok je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić u to vrijeme bio u Miloševićevim socijalistima. Vojislav Šešelj je pred Haškim tribunalom osuđen za zločine protiv čovječnosti, dok je haški optuženik Slobodan Milošević preminuo prije izricanja presude.

„I Vučić i Dačić se sada bore da spriječe donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici i da napišu novu historiju o svemu, pa i o Srebrenici“, kaže Janjić.

Aleksandra Vučića su 2015. kamenicama najurili iz Potočara
Aleksandra Vučića su 2015. kamenicama najurili iz PotočaraFoto: Reuters/A. Bronic

Ne treba podcijeniti moć entonacionalista

Sagovornik DW-a vjeruje da Rezolucija o Srebrenici ne može biti iskorištena za otvaranje novog kriznog žarišta na Balkanu, ali može biti predmet različitih interpretacija u kojima se RS označava kao „genocidna tvorevina“. „To odgovara Vučiću i Dodiku koji se sada predstavljaju kao ključni zaštitnici srpstva i RS-a“, kaže Janjić.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu je utvrđeno da Srbija nema direktnu odgovornost za genocid u Srebrenici, ali da je odgovorna što ga nije spriječila. Janjić zato vjeruje da je priča o kolektivnoj odgovornosti Srba zloupotreba od strane etnonacionalista.

„I ne treba potcijeniti njihovu moć da izazovu oružane sukobe na primjer u 'odbrani' Dodika i RS-a, pri čemu bi se koristile ili specijalne jedinice policije obučavane u Rusiji ili paravojne jedinice kakve su djelovale u Banjskoj na Kosovu“, kaže Janjić. 

Može li Rezolucija ukinuti RS?

Aleksandar Vučić tvrdi da će nakon usvajanja rezolucije uslijediti i zahtjev za ukidanje Republike Srpske „na osnovu stava da političke tvorevine koje su zasnovane na genocidu ne mogu da postoje“.

Profesor ustavnog prava iz Istočnog Sarajeva Goran Marković, međutim, pojašnjava da RS ne može biti ukinuta Rezolucijom o Srebrenici.

„To nije moguće. Daytonom je potvrđeno da se BiH sastoji od dva entiteta i promjene u njenoj strukturi nisu moguće bez izmjene cjeline Daytonskog mirovnog sporazuma. Takva rezolucija ne bi imala nikakav pravni značaj“, kaže Marković za DW.

Rezolucija bazirana na presudama Haškog tribunala

Osnova za Rezoluciju sadržana je u presudama Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (Haški tribunal), ali i Suda BiH. Presudama je ustanovljeno da su genocid nad Bošnjacima u i oko Srebrenice jula 1995. godine počinili pripadnici Vojske RS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a te paravojne formacije, među kojima i srbijanski „Škorpioni".

Zbog genocida su, pred ostalih, osuđeni predsjednik RS-a Radovan Karadžić i komandant Vojske RS-a Ratko Mladić.

Za ratne zločine u BiH, između ostalog i za egzekucije zarobljenih srebreničkih dječaka i mladića u Trnovu 1995. godine, osuđeni su i funkcioneri Službe državne sigurnosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović.

U genocidu u Srebrenici jula 1995. godine ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka.