1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putinov orden Miloradu Dodiku

22. februar 2024

Predsjednik RS Milorad Dodik sastao se sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom koji mu je dodijelio Orden Aleksandra Nevskog za doprinos razvoju saradnje Rusije i BiH.

https://p.dw.com/p/4cjSZ
Milorad Dodik i Vladimir PutinFoto: Milorad Dodik/X

Predsjednik Republike Srpke Milorad Dodik se u ruskom Kazanju, gdje se održava visokotehnološki turnir „Igre budućnosti", sastao sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, sa kojim je razgovarao o političkim odnosima na Balkanu, stanju u Bosni i Hercegovini, te sankcijama Zapada i NATO-u.

Nevski za Dodika

„Potvrđujemo dobre odnose koje Srpska ima i gaji prema ruskoj državi i prema Vama. Ono što mi radimo u sadašnjim okolnostima, odbijamo bilo kakvu mogućnost da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji", rekao je Dodik Putinu tokom sastanka, istakavši da neće pokleknuti pred sankcijama Zapada i pritiscima da se uvedu sankcije Rusiji, za šta RS neće dati svoj glas. Dodik je Putinu rekao mu u tim pritiscima sa Zapada, posebnu podršku daju premijer Mađarske Viktor Orban i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Međutim čitavo rukovodstvo Srpske, predsjednik Vlade, predsjednik Narodne skupštine, srpski član Predsjedništva BiH i ja, svi smo dobili sankcije SAD-a i Britanije. Zahvaljujući našim prijateljim u EU, Evropa nije uvela iste sankcije nama", rekao je Dodik, vodeći se kako je rekao onom narodnom „što vas ne uništi, to vas ojača".

Ovo je četvrti sastanak Dodika i Putina, od početka rata u Ukrajini i svaki put Dodik je dobio podršku vrha Moskve za politiku koju sprovodi, bilo da se radi o ekonomskoj saradnji ili sprečavanju sankcija. Putin je i ovaj put zahvalio Dodiku na podršci koju dobija iz BiH, zbog čega mu je uručio i Orden Aleksandra Nevskog.  

„Za veliki doprinos razvoju saradnje Rusije i Bosne i Hercegovine, jačanju partnerstva sa Republikom Srpskom, odlikovati Ordenom Aleksandra Nevskog Milorada Dodika – predsjednika Republike Srpske", navedeno je u ranije potpisanom ukazu.

„Znamo da situacija u Republici Srpskoj nije jednostavna i spremi smo da razgovaramo i o ovom pitanju", rekao je Putin, tokom razgovora sa Dodikom i dao do znanja da podrška neće izostati.

„Naši odnosi sa Republikom Srpskom nose apsolutno stvaralački karakter i mi ćemo uraditi još više kada je riječ o našim odnosima", rekao je Putin. 

"Ono što mi radimo u sadašnjim okolnostima, odbijamo bilo kakvu mogućnost da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji" rekao je Dodik PutinuFoto: Milorad Dodik/X

Srbija, crkva i Rusija

S druge strane, stvaralački karakter za usvajanje potrebnih zakona na evropskom putu BiH niko više i ne spominje, a vrijeme neumitno teče do sjednice šefova država članica EU, od kojih se očekuje zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Ipak, pored geopolitičkih odnosa i pozicije Republike Srpske, Dodik mora da misli i na poziciju unutar Bosne i Hercegovine, odnosno domaćeg biračkog tijela, smatra novinar „Oslobođenja" Goran Dakić. Podsjeća na ranije izjave Dodika, koje pokazuju da ovakvi susreti nisu iznenađenje.

„Dodik je jednom u Narodnoj skupštini rekao da politički lider Srba u Republici Srpskoj mora imati dobre odnose sa Srbijom, sa crkvom i sa Rusijom. Odnosi sa Rusijom, naravno, mogu biti nikakvi, ali politika na tom nivou ne bira sredstva da ostane na vlasti. Dodik zna da je jedna fotografija sa Putinom vrjednija nego pola godine rada na terenu. I to će uvijek biti tako", kaže Dakić.

Dodikova posjeta više je razljutila opoziciju u RS, nego cijeli federalni politički establišment. Dok iz Federacije gotovo nema reakcija na Dodikovi posjetu, dijelom jer je kako smatraju analitičari postala praksa, opozicija zamjera Dodiku jer ih je „tužio Putinu".

„Opozicija podriva sistem"

„Stalno se radi na podrivanju Republike Srpske koje vrši opozicija i alternativne grupe", požalio se Dodik, na šta mu opozicija nije ostala dužna.

„Predsjednik RS Milorad Dodik je OHR-u nekada klevetao SDS, baš kao što je klevetao opoziciju predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu", rekao je prvi čovjek SDS-a Milan Miličević, navodeći da je Dodik Putinu, „iznosio najobičnije laži". Nešto oštriji bio je Nebojša Vukanović, prvi čovjek Liste za pravdu i red, koji kaže da je cilj Dodikove posjete samo njegova lična promocija i trgovina resursima, kako bi opstao na vlasti.

„Rusi imaju tradiciju da uvijek sarađuju sa svima koji su na vlasti, pa onda ne čudi što daju orden Dodiku uprkos činjenici da je otvorio vrata za NATO, potpisao ANP i pridružio se antiruskoj spoljnoj politici Evropske unije, ali to je njihova pragmatičnost", kaže Vukanović, poručivši da nikome neće dati rudnike i resurse, pa ni Rusima. 

 Milorad Dodik und Wladimir Putin
Dodik se s Putinom sastao četiri puta od početka rata u UkrajiniFoto: Alexei Nikolsky/AP/picture alliance

„Jer ako smo braća po vjeri kese nam nisu sestre, a dobro bi bilo da od njih dobijemo odgovore gdje su stotine miliona maraka izvučenih iz opljačkane naftne industrije, Rafinerije nafte i ulja u Brodu i Modriči, zašto nema najavljenih gasovoda, elektrana i investicija", kaže Vukanović.

Sastankom Dodika i Putina nisu oduševljeni ni međunarodni predstavnici u BiH, prvenstveno OHR. Za visokog predstavnika Kristijana Šmita, saradnja lidera koji žele da pristupe EU sa onima koji su pod sankcijama, nije dobra.

Kopernikanski zaokret

„Bosna i Hercegovina se obavezala da slijedi bezbjednosne spoljnopolitičke smjernice EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji. To isključuje saradnju sa državama koje su pod sankcijama, uključujući i lične sastanke sa šefovima tih država", naveli su iz OHR-a.

Iako ih to ne amnestira od bilo čega, Dakić podsjeća da su oba pomenuta lidera pod sankcijama neke od zemalja, pa je bespredmetno bilo šta govoriti u tom kontekstu. S druge strane, Dakić ne propušta da uvidi i mogućnost političkog manevra Dodika ovom posjetom, koji se savršeno poklopio upravo sa isticanjem roka za ispunjavanje uslova za sjednicu Evropskog savjeta u martu. Dvostruka igra, kaže, ne bi bila novost. 

„A šta ako će posjeta izazvati upravo suprotan efekat u odnosu na očekivanja, pa umjesto da posljedice budu negativne u procesu približavanja, želja EU za kontrolom BiH zbog ruskih aspiracija bude još veća bez obzira na ispunjenost uslova. To bi bez sumnje imalo pozitivne efekte za BiH na sjednici u martu", zaključuje Dakić.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu