Pistorijusov hod po „balkanskom minskom polju“

„U Srbiji su se jasno pokazale razlike između Borisa Pistoriusa i predsjednika Vučića. Ipak, neke su izjave njemačkom gostu dale razloga za optimizam", piše u svom osvrtu na posjetu njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa Beogradu berlinski Tagesspiegel. Prije toga je ministar bio u Prištini i Sarajevu.

Beograd je bio posljednja i za Pistoriusa svakako najizazovnija stanica mini turneje po zapadnom Balkanu. „Šef države Aleksandar Vučić pozdravio je gosta iz Njemačke naizgled prijateljski i rukovanjem. Ali raspoloženje u berlinskoj delegaciji je bilo napeto. Kako bi domaćin mogao reagirati na nedavne događaje? S pristojnom rezervom ili glasnim protestom? Pistorius se pripremio za obje mogućnosti", piše list.

Vučić: "Niko me ne može prisiliti da bilo što učinim"

Najnovije diplomatske napetosti počele su prije Božića. U saopštenju o prošlim srbijanskim izborima, njemačko ministarstvo vanjskih poslova je ocijenilo „neprihvatljivim" zastrašivanja i kupnju glasova u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU. Vučić je uzvratio da se Berlin umiješao u izborni proces na „najbrutalniji način do sada".

A sam Boris Pistorius je razljutio Vučića izjavom na početku putovanja u Prištini, navodi list. „Nijedan član njemačke vlade do sada od Srbije nije tako jasno tražio da se zemlja opredijeli između vlastitih ambicija za članstvo u EU i tradicionalnih veza s Rusijom. ‚Ne možete sjediti na dvije stolice', rekao je Pistorius. Po njemu Moskva namjerno destabilizira regiju", piše Tagesspiegel.

„Očito na pritisak gosta, koji je iznio zabrinutost Kosova zbog daljnjih napada, Vučić je uvjeravao: ‚Srbija nikoga neće iznenaditi vojnim mjerama.' Osim toga je njemačkom ministru obećano da Beograd ‚neće podržati' nastojanja Srba za odcjepljenjem od Bosne i Hercegovine. Pistorius je izjavio da bi se Srbija 'trebala i da će se pridružiti‘ sankcijama EU-a Rusiji", navodi Tagesspiegel.

Vučić na to nije zanijekao da postoji utjecaj Moskve, ali je napomenuo da tu nema ovisnosti: „‘Nitko me ne može prisiliti ili mi narediti da bilo što učinim', rekao je Vučić smješkajući se, ‚ni iz Washingtona, Moskve, Berlina ili bilo koje druge prijestolnice', navodi list riječi srpskog predsjednika.

Njemačka ostaje angažirana

Po mišljenju autora u listu Weser Kurier najvažnija poruka Pistoriusa u okviru turneje je da će „Njemačka i dalje biti angažirana na zapadnom Balkanu", te da bi „mogla proširiti svoju prisutnost" u regiji.

To se, navodi list, prije svega odnosi na Kosovo: „S obzirom na pogoršanu sigurnosnu situaciju, Bundeswehr će povećati svoj angažman na Kosovu. Trenutno se tamo nalazi oko 90 njemačkih vojnika, a od marta će ih biti stacionirano još više od 150", piše Weser Kurier.

Strah od utjecaja Moskve

Ali ne samo na Kosovu – njemačka vojska je prisutna i u Bosni i Hercegovini gdje se trenutno nalazi oko 30 vojnika.

Tamošnju realnost on je doživio tijekom posjete Sarajevu, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung. „Pistorius je u razgovoru s Predsjedništvom, trojicom predstavnika Bošnjaka, Hrvata i Srba, doživio da oni ne vjeruju jedan drugom i ne žele si dobro. Često žele budućnost bez druge etničke skupine. Iz njemačke ministarske delegacije se moglo čuti da su se oni međusobno napadali, umjesto da zajedničkim snagama vode svoju siromašnu zemlju na put u Europsku uniju. A tamo svi žele ići, prije svega zbog novca", navodi se u tekstu.

To je, stoji dalje u tekstu, procjep u kojem se, politički gledano, zemlja sada nalazi. „S jedne strane, Bosna i Hercegovina želi voditi pregovore o prijemu u EU, ali s druge strane, visoki predstavnik Christian Schmidt, moćni i ujedno nemoćni izaslanik međunarodne zajednice, mora tražiti povećanje broja zapadnih vojnika jer situacija neprestano eskalira i preko razine uobičajenih verbalnih prijetnji. I nitko ne može procijeniti gdje će to sve odvesti – ili biti odvedene, iz Beograda ili Banja Luke. Ili iz Moskve. Od ruske invazije na Ukrajinu, raste strah da bi Moskva mogla iskoristiti svoj utjecaj za pogoršanje situacije na Zapadnom Balkanu."

„Balkan ostaje politički minsko polje", zaključuje list, a „pronalaženje prave ravnoteže je teško u sukobu između Kosova i Srbije, koji je prigušen od završetka rata 1999., ali nikada nije uspješno riješen u korijenu. Obećanje o prijemu svih šest država Zapadnog Balkana u EU još je daleko od ispunjenja - pet država EU još uvijek ne priznaje Kosovo", navodi se u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.

Priredio: Z. Arbutina

 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu